Djeca u bijegu, društvo na ispitu: Zašto je mentalno zdravlje djece migranata važno i za nas

U svijetu obilježenom krizama, ratovima i prisilnim migracijama, od tragičnih sukoba u Ukrajini, preko izraelsko-palestinskih nemira u Gazi, do napetosti između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, sve je više djece koja su, bez svoje krivnje, ostala bez doma, sigurnosti i djetinjstva. Sve važnije postaje pitanje: što možemo učiniti kako bismo toj djeci pružili zaštitu, stabilnost i šansu za novi početak?

Odgovor leži u pružanju psihosocijalne podrške i stvaranju sigurnog okruženja. Hrvatska je to prepoznala i aktivno djeluje. Kroz partnerstvo UNICEF-a i Švicarske, u našoj zemlji razvija se program koji osigurava dostupnu, kvalitetnu i pravovremenu mentalnu pomoć tisućama djece koja su zbog ratova i kriza prisiljena graditi svoj život iznova.

„Svako dijete zaslužuje odrastati u sigurnosti, bez sukoba i nasilja. Djeca izbjeglice i migranti spadaju među najranjivije skupine i zaslužuju našu zaštitu, podršku i potpunu inkluziju, bez obzira na njihov status. Naša je zajednička odgovornost pružiti im zaštitu, pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi i prilikama za rast i razvoj“, izjavila je Luisa Brumana, predstavnica Ureda UNICEF-a za Hrvatsku, povodom Svjetskog dana izbjeglica.

Mentalno zdravlje djece migranata i izbjeglica: kompleksan i osjetljiv izazov

Važno je shvatiti da djeca izbjeglice ne bježe samo od rata i nasilja, njihovo putovanje prema sigurnosti često je ispunjeno brojnim neizvjesnostima i dodatnim traumama. Na tom putu mogu biti odvojena od roditelja, lišena osnovne skrbi ili smještena u neadekvatne uvjete prihvatnih centara. Takva iskustva ostavljaju duboke i trajne posljedice na njihovo mentalno zdravlje. Nije stoga iznenađujuće što djeca migranti imaju četiri do pet puta veću vjerojatnost za razvoj mentalnih poremećaja u usporedbi s njihovim vršnjacima iz opće populacije, navodi Deutsche Welle.

Djeca mogu razviti različite teškoće poput velike zabrinutosti (anksioznosti), tuge i bezvoljnosti (depresije), te ozbiljnih problema poput posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), koji uključuje stalne strašne uspomene, noćne more i osjećaj stalne opasnosti. Osim toga, mogu se pojaviti i drugi simptomi, kao što su problemi s koncentracijom, povlačenje iz društva, ljutnja ili nemir.

Zbog svega toga, djeci nije potrebna samo brza pomoć, već i dugotrajna podrška koja će im pomoći da se oporave i ponovno osjete sigurnost. To uključuje sigurna mjesta gdje mogu slobodno igrati se i učiti, priliku za razgovor i izražavanje osjećaja kroz terapiju, bilo u grupi ili individualno. Vrlo je važno uključiti i njihove obitelji u cijeli proces jer podrška voljenih osoba pomaže u iscjeljenju.

Hrvatska i podrška djeci migranata

Osim same zaštite, važno je i jačati djecu i njihove obitelji te im pomoći da ponovno izgrade vjeru u sebe i budućnost. Takva snaga, koja se naziva otpornost, ključna je za njihovo daljnje odrastanje i prilagodbu novim okolnostima.

U Hrvatskoj, u suradnji sa Švicarskim državnim tajništvom za migracije i UNICEF-om, provodi se projekt „Podrška djeci i obiteljima u migracijama u procesu zaštite i integracije u Hrvatskoj“. Ovaj projekt posebno je usmjeren na najranjiviju djecu – onu bez pratnje, razdvojenu od obitelji, kao i djecu s posebnim potrebama.

Kroz projekt im se osigurava siguran smještaj, programi koji pomažu u njihovoj integraciji, pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Također, pruža se pravovremena zaštita i podrška u sustavu upravljanja slučajevima, kao i pomoć u procesu traženja azila. Sve to omogućuje djeci i njihovim obiteljima da dobiju priliku za siguran početak i prilagodbu u novoj zemlji, uz podršku koja im je prijeko potrebna na ovom izazovnom putu.

Ključni rezultati ovog projekta dosad su

• 2.079 djece migranata, uključujući izbjeglice iz Ukrajine, dobilo je pravovremenu zaštitu, mentalnu i psihosocijalnu podršku.
• 649 djece bez pratnje ili odvojene od obitelji identificirano je i pružena im je individualizirana podrška kroz koordinirane usluge, kvalitetno skrbništvo i pristup inkluzivnim uslugama u obiteljskom okruženju i zajednici.
• 1.276 djece uključeno je u integracijske programe u školama i lokalnim zajednicama.
• 548 djece s različitim jezičnim potrebama prošlo je standardizirano testiranje jezika, što je školama omogućilo prilagodbu podrške i lakše prevladavanje jezičnih barijera.
• Više od 24.500 roditelja i skrbnika pristupilo je višejezičnoj online platformi “Roditeljstvo u Hrvatskoj/Parenting in Croatia” koja pruža informacije o zdravlju, prehrani i skrbi za djecu od 0 do 8 godina.
• Višejezično savjetovanje putem chata Hrabrog telefona dostupno je na šest jezika, pružajući mentalnu i psihosocijalnu podršku djeci i obiteljima u migracijama.
• Dva interkulturalna medijatora zaposlena su u Centru za pružanje usluga u zajednici Zagreb-Dugave, a preko 200 stručnjaka educirano je o interkulturalizmu, zaštiti djece i pružanju mentalne i psihosocijalne podrške.

Ovi podaci nisu samo brojke. Oni su dokaz da se pomoć može pružiti kad postoji volja, suradnja i vizija. Dokaz su da je moguće izgraditi sustav koji štiti najranjiviju djecu i daje im novu priliku. I upravo zato – vrijedi nastaviti, truditi se i vjerovati. Jer svako dijete zaslužuje sigurnost, bez obzira na to gdje je rođeno, na kojem je jeziku izgovorilo prvu riječ ili u kojoj zemlji večeras ide spavati.

Zašto je ova tema hitna i važna?

Mentalno zdravlje djece migranata i izbjeglica nije samo njihov osobni problem, već globalni javnozdravstveni izazov i pitanje humanosti. Svako odgađanje djelovanja ili nedostatak podrške može ostaviti trajne posljedice, ne samo na pojedince nego i na društvo u kojem ta djeca odrastaju. Naše društvo.

Vrijeme je da prestanemo okretati glavu kada na ulicama čujemo drugačiji jezik ili vidimo lice koje nam je nepoznato. Vrijeme je da to ne doživljavamo kao prijetnju, već kao priliku. Da prestanemo pasivno promatrati i počnemo aktivno graditi suživot koji je siguran, zdrav i pravedan za svu djecu – za djecu migrante, ali i za našu djecu. Jer odrastaju zajedno, dijele školske klupe, igrališta i budućnost. A ta će budućnost biti dobra onoliko koliko im svima damo priliku da rastu u sigurnosti.