Dostupnost alergološke skrbi u vrijeme pandemije COVID-19 bila je reducirana kao što je to bilo i kod drugih kroničnih bolesti. Alergije jesu teret za zdravlje i kvalitetu života te ih moramo uvažiti, kao i socijalnu, ekonomsku te emocionalnu dimenziju bolesnika i društva. Trivijalizacija problematike alergija ima izravni i neizravne učinke na slabljene ekonomskog učinka i ukupnih prihoda pojedinca te zajednice, a malo se govori o tome da oboljeli pacijenti imaju narušeno mentalno zdravlje.
Problemu treba pristupiti interdisciplinarno, počevši od najjednostavnijih rješenja poput monitoriranja tzv. alergenog urbanog indeksa unutar indeksa kvalitete zraka, zdravog urbanog planiranja tj. sadnje biljaka s niskim alergenim potencijalom, sve do rješenja kao što su veća angažiranost primarne zdravstvene zaštite u ranoj detekciji alergija kako bi se pravovremeno počelo se terapijama a posebice osiguravanje dostupnosti inovacija koje sprječavaju pogoršanja stanja, kao što je etiološko liječenje tj. alergijska imunoterapija.
Potreban veći broj užih specijalista struke
Neispunjene potrebe pacijenata koji boluju od alergijskih bolesti su mnogostruke. Zbog visokih prevalencija ovih bolesti potreban je veći broj užih specijalista struke osobito među pedijatrima zbog toga što su ove bolesti najčešće kronične bolesti dječje dobi te zbog činjenice da su za nastanak bolesti kritične prve godine života. Nadalje, potrebna je veća dostupnost alergena za dijagnostiku i terapiju.
Alergije i astma među najčešćim su kroničnim bolestima u Europskoj uniji (EU). Više od 150 milijuna građana EU – gotovo svaka treća osoba – pati od kronične alergije, 70 milijuna Europljana ima astmu, oko 100 milijuna živi s alergijskim rinitisom, a 17 milijuna s alergijom na hranu. Procjenjuje se kako će do 2025. polovica cjelokupnog stanovništva EU-a biti pogođena ovim bolestima.
Alergije i astma ozbiljno utječu na kvalitetu života pacijenata, s dramatičnim učincima na njihov profesionalni učinak i ishod obrazovanja. Značajan broj pacijenata s alergijom (15-20%), živi s ozbiljno bolešću, koja kontinuirano opterećuje osobu živeći pod strahom od smrti od mogućeg napada astme ili anafilaktičkog šoka.
Osim štete za pojedince, alergija i astma predstavljaju izazov za održivost naših zdravstvenih sustava, u smislu izravnih troškova skrbi i neizravnih troškova. Ukupna potrošnja samo na astmu u Europi procjenjuje se na 72,2 milijarde eura godišnje, dok pregled znanstvenih dokaza procjenjuje kako izostanak s posla (absentizam) zbog neučinkovito liječenih alergija uzrokuje troškove između 55–150 milijardu eura godišnje u cijeloj EU. Odgovarajuće liječenje koštalo bi samo 5% ove svote, što bi omogućilo uštede do 142 milijarde eura!
Ovo su samo neki od zaključaka i ideja koji su se mogli čuti na konferenciji posvećenoj alergijama u organizaciji Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Health Hub-a koji je okupio vodeće dionike društva se bave ovom problematikom i važno je da se o ovoj tematici govori integrirano po uzoru na EU, a kako je istaknuo dr. sc. Danko Relić u ime Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar MEFZG i ravnateljice prof. dr.sc. Mirjane Kujundić Tiljak.
Predstavnik Saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu politiku dr. sc. Ivan Ćelić govorio i o dimenziji alergija kroz prizmu specijalista psihijatrije. Iznio je kako recentna istraživanja pokazuju da postoji korelacija između mentalnog zdravlja i tri “A”, odnosno astme, alergijskog rinitisa i atopijskog dermatitisa.
“Curenje iz nosa na prvu nema baš nekakve veze s mentalnim zdravljem, ali takva osoba može emocionalno patiti te može biti radno i socijalno disfunkcionalna. Statistički postoje značajne razlike između opće populacije i ljudi koji imaju alergije u odnosu na pojavnost anksioznih i depresivnih poremećaja te poremećaja spavanja. Alergije jesu teret za zdravlje i moramo ih uvažiti, kao i socijalnu, ekonomsku i emocionalnu dimenziju bolesnika i društva”, rekao je dr. Ćelić.
Na okruglom stolu se govorilo i o problemu trivijalizacije alergija koje se često percipiraju kao nešto što se može riješiti ispiranjem nosa ili kapima za oči. Također, značajan broj preparata koji pomažu u ublažavanju simptoma, nije na osnovnoj listi lijekova čije troškove pokriva HZZO. Tada problem alergija postaje i socijalni i ekonomski problem jer takvi preparati nisu svima priuštivi, složili su se predstavnici struke.
Prof. dr. sc. Sanja Popović-Grle iz Klinika za plućne bolesti Jordanovac KBC-a Zagreb, koja je bila dionikom brojnih međunarodnih inicijativa na području alergija, nedvojbeno je istaknula važnost inovacija u kliničkoj praksi s naglaskom na etiološko liječenje: «Kada bismo mogli, u dogovoru s kolegama iz primarne zdravstvene zaštite, napraviti probir najugroženije populacije alergičnih osoba, tada bismo počeli s pravovremenom hiposenzibilizacijom, odnosno primjenom alergenske imunoterapije i spriječili bismo komplikacije i teže oblike bolesti na vrijeme”.
Tajnica udruge pacijenata “Udah života”, ujedno i magistra sestrinstva na Zavodu za alergijske i opstruktivne bolesti pluća Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb, mag. Ivana Rubil, istaknula je koliko je važno imati dostupnost najnovijoj peroralnoj, sublingvalnoj terapiji za etiološko liječenje uz podršku zdravstvenog osiguranja, iz perspektive pacijenta koji već ima narušenu kvalitetu života, izložen je velikim izdvajanjima „iz vlastitog džepa“ u skrbi alergijskih simptoma.
„Suradljivost pacijenta u liječenju je važna, posebice kada govorimo o djeci i mladima, ali naravno to vrijedi i za odrasle, stoga su ovakve inovacije za alergiju (poput oralnih oblika hiposenzibilizacije) i više nego dobrodošle i neopisivo bi značile pacijentima, jer se uz suradnju s kliničarima mogu postići puno bolji ishodi!“, istaknula je predstavnica udruge Udah života.
Prof. prim. dr. sc Asja Stipić Marković kao delegat Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo iznijela je rezultate studije kojom se uspoređivala ruralna populacija s onom u Gradu Zagrebu, te se pratio razvoj situacije u odnosu na istraživanjem prije 16 godina kada se radila epidemiološka studija nad 3000 školske djece.
Rezultati su bili alarmantni. “Nama „gori pod petama“, jer podaci ukazuju da je u Zagrebu prevalencija alergijskog rinitisa 35 posto, a atopijskog dermatitisa 30 posto”, rekla je prof. dr. sc. Stipić Marković. Istraživanje je pokazalo da u tom razdoblju postoji pomak najčešćeg alergena od grinja prema travama, što ne čudi. Vidjeli smo da u mjesecima, kad su visoke koncentracije trave, imamo strašnu pojavnost simptoma. Uz to imamo izvješća o strašnom porastu onečišćenja u Zagrebu što zajedno utječe na veliku pojavnost simptoma alergije i astme”, rekla je dr. Stipić Marković. Kaže, potrebne su ciljane akcije, od onih jednostavnijih kao što je izbjegavanje sadnji biljke po gradovima koje su jaki alergeni, poput breze, ali i provođenje drugih politika poput osiguravanja inovacija u prevenciji i liječenju. Dodala je da pacijenti uvijek dobiju lijekove koje trebaju, ali da u sustavu znaju nastati problemi s alergenima. “To je onda bitka da se alergen dobije na teret bolničkog proračuna ili da se dobije pacijenta na suradnju tako da ih sami plate”, kaže dr. Stipić-Marković.
Trivijalizacija alergija znači da mnogi troškovi povezani s alergijama nisu pokriveni zdravstvenim osiguranjem
„Nažalost, alergije su trivijalizirane i trebaju se prestati banalizirati kao javnozdravstveni problem. Uvijek ističemo primjer kada je zdravstvena politika u Australiji prestala banalizirati alergije i astmu tek kada im se dogodila priča s „olujnom astmom“, u kojoj su bolnice tijekom grmljavinskih oluja i visokih razina peluda izazivale ozbiljne simptome kod alergičara i astmatičara te napunile bolnice u kratkom periodu vremena. Alergije i astma su odjednom postale vrlo ozbiljan problem koji je zahtijevao medicinsku pomoć brojnih građana i uzrokovao veliki pritisak na zdravstvene službe“, ilustrirala je prof. Stipić Marković.
Dr. Ivana Hrga iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba dr. Andrija Štampar istaknula je kako prevencija počiva na sveobuhvatnom pristupu tj. praćenju razina alergene peludi tradicionalnim metodama, sudjelovanju znanstveno-stručne zajednice u razvoju novih metoda s tehničkim i IT strukama, ali i uvažavanju zdravstveno-ekonomskih indikatora tereta alergija. Trebalo bi napraviti procjenu troškova koje uzrokuje peludna alergija, i to od troškova bolovanja i odsutnosti s posla, kao i troškova koje trpi gospodarstvo.“
Special Policy Report i Forum u organizaciji Health Hub-a i partnera, uz vrijedni doprinos niza stručnjaka i suradnika, imao je za cilj kroz tzv. „white paper ALERGIJE – INOVACIJE NA HORIZONTU“ iznjedriti najvažnije izazove i zaključke o pravom smjeru zdravstvenih politika kada je riječ o alergijama, važnosti integriranog pristupa pri adresiranju neispunjenih potreba oboljelih od alergija u Hrvatskoj, s naglaskom na dostupnost inovacija kojima je trivijalizacija problematike alergija velika barijera.
Ono što zdravstveni stručnjaci iz područja kliničke alergologije, imunologije i pedijatrijske pulmologije višestruko ističu jest doprinos ovih inovacija u etiološkom liječenju alergija u smislu preventivnog učinka na razvoj astme kod pacijenata s alergijskim rinitisom, ukoliko se pravovremeno počne s liječenjem. Svaki zdravstveni sustav ovakve inovacije treba smatrati dugoročno i prijeko potrebnim investicijama u održive i otporne sustave zbog više razloga, a apsolutno zbog očuvanja ljudskog zdravlja i produktivnosti pojedinca u zajednici.
FINALNI WHITE PAPER: https://issuu.com/healthhubhr/docs/white_paper_cover_alergije_-_final
