Botox. Jedna riječ, a more predrasuda. Čim ju izgovorimo, većina ljudi zamisli ukočena lica slavnih osoba s crvenih tepiha. Ali, jeste li znali da botox uopće nije “kozmetički hir”, već – lijek? Da, dobro ste pročitali. Botox je zapravo medicinski pripravak dobiven iz bakterije Clostridium botulinum, poznat kao neurotoksin tip A, i koristi se u medicini još od 1989. godine. Sve je započelo kad su oftalmolozi primijetili da pacijentima koje su liječili zbog očnih tegoba bore između obrva – nestaju. I tako je botox ušao u svijet estetike.
Funkcionira tako da se veže za acetilkolinske receptore u mišićima, blokirajući njihovu aktivnost privremeno – na otprilike tri mjeseca. Tijelo ga potom razgradi, izluči putem jetre, mišići se aktiviraju, a mimika se postepeno vraća na staro. Jednostavno, prirodno, reverzibilno.
Botox i dermalni fileri nisu isto
No, da odmah riješimo jednu čestu zabunu – botox nije isto što i dermalni fileri. Botox je lijek koji djeluje isključivo na mišiće, dok su fileri medicinska pomagala, najčešće bazirana na hijaluronskoj kiselini, čija je svrha dodavanje volumena i oblikovanje lica. Fileri mijenjaju konture, dok botox umiruje pokrete koji s vremenom stvaraju bore.
Botox se koristi u mnogo više svrha od puke “brisanja bora”: liječi blefarospazam, tortikolis, migrene, bruksizam, prekomjerno znojenje, pa čak i određene ginekološke tegobe i spastične poremećaje nakon moždanog udara. Znanstvene studije pokazuju i blagi antidepresivni učinak – jer kad se osoba gleda u ogledalo i vidi odmorno, simetrično lice, mozak registrira pozitivnu emociju.
Učinak botoxa traje između tri i šest mjeseci, ovisno o dobi, spolu, životnom stilu, pa čak i o pušenju i izlaganju suncu. Optimalno ga je aplicirati dva do tri puta godišnje, nikako češće od svaka tri mjeseca – kako se ne bi stvorila neutralizacijska antitijela zbog kojih bi tretman u budućnosti mogao postati neučinkovit.
Mitovi o botoxu
Broj jedan: “Botox je otrov.” Naravno, kao i svaki lijek u prevelikoj dozi. Doza čini razliku između lijeka i otrova. Doze koje se koriste u estetske svrhe su višestruko niže od toksičnih i pod strogom su regulacijom.
Broj dva: “Kad prestanem s botoxom, lice će mi pasti.” Ne, lice stari neovisno o botoxu – kost, mišić, masno tkivo, koža, sve se mijenja. Botox samo usporava neke od tih procesa, ali ne može ih zaustaviti.
Možete odabrati želite li da mimika lica bude “zamrznuta” ili nježno ublažena. sve se može prilagoditi vama. I ne, ne morate izgledati kao da ste “pod staklenim zvonom.” Dobar liječnik zna kako balansirati dozu i točku aplikacije prema vašim željama i fizionomiji.
Postoje li nuspojave kod apliciranja botoxa?
Da, kao i kod svakog lijeka. Moguće su modrice, blaga oteklina, crvenilo. Rijetko, ako se pogodi pogrešan mišić, može doći do prolazne asimetrije, poput spuštenog kapka ili obrve. Zato je važno da botox aplicira isključivo liječnik educiran u anatomiji i dinamici mišića lica.
I za kraj – ne, botox dugoročno ne može oštetiti mišiće. Njegov je učinak vremenski ograničen, a svi preparati dostupni u Hrvatskoj su registrirani, ispitani i sigurni – odobreni od strane HALMED-a, EMA-e i FDA-a.
Zato, svim ženama (i muškarcima) koji razmišljaju o botoxu – ne bojte se. Botox nije vaš neprijatelj. On može postati vaš najbolji saveznik – samo mu dajte priliku i upoznajte ga onakvog kakav zaista jest.
Autorica teksta dr. Marija Jaramaz.
