Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Zanimljivosti

Drevni kineski izumi

Kineska civilizacija jedna od najstarijih na svijetu, ali jedina koja traje toliko dugo. Kontinuitet postojanja rezultirao je raznim otkrićima kako u staroj tako i u suvremenoj kineskoj povijesti.

Kineska civilizacija jedna od najstarijih na svijetu, ali jedina koja traje toliko dugo. Kontinuitet postojanja rezultirao je raznim otkrićima kako u staroj tako i u suvremenoj kineskoj povijesti. Mi ćemo se u ovom postu baviti kineskim drevnim izumima, najvažnijim vmđu važnima i kronološki poredano.

Kompas, instrument koji pokazuje i kojim se određuju strana svijeta, jedan je od najvažnijih kineskih drevnih izuma.

Igla koja pokazuje jug

Originalni kineski kompas imao je kvadratni oblik. Pokazivačka igla koju si Kinezi izradili iz magnetne rude između 850. i 1050.godine, u početku je bila u obliku žlice s ručkom koja je pokazivala jug, ne sjever. Razlog tome je što su oni smatrali jug, a ne sjever, ključnim smjerom. Odatle i naziv za kompas 指南针 (zhǐnánzhēn) što u prijevodu znači igla koja pokazuje jug.

Zanimljivo je i da su u početku služili za pomoć pri fengshui-ju, kineskoj tradicionalnoj vještini uređenja prostora radi boljeg proteka qi energije pa samim tim boljih i povoljnijih uvjeta za život; poznati su kao fengshui kompasi odnosno 罗盘 luópán što se može prevesti i kao kutija i igla. Tek kasnije su se počeli koristiti za orijentaciju u prostoru, što im je postala glavna svrha. Zabilježen je podatak da je Zheng He (1371. – 1435.) iz provincije Yunnan bio prvi koji ga je koristio kao navigacijsku pomoć na moru.

Iako su najraniji kompasi izrađeni vjerojatno u III.stoljeću pr. Kr., za vrijeme dinastije Qin (221. – 206. pr. Kr.), u Europu su došli, smatra se, tek krajem XII. ili početkom XIII.stoljeća.

Papir

Papir (纸 zhǐ) koji se radio od drvene mase nastao je za vrijeme dinastije Han (206. pr. Kr. – 220.) pa se smatra još jednim izumom jedne od najdugotrajnijih kineskih dinastija. U početku se koristio za skiciranje karata i pakiranje dok je od II. stoljeća dobio današnju upotrebu. Međutim, kao pisaći materijal se tek u VIII.stoljeću proširio na Bliski istok, a u Europi se počeo proizvoditi još kasnije, u XI.stoljeću.

Ako govorimo o tome što je bio materijal za pisanje nekih drugih drevnih civilizacija, treba spomenuti da su primjerice Egipćani koristili papirus, ali također treba reći da to nije materijali koji je istovjetan kineskom izumu, današnjem papiru.

Unatoč tehničkom napretku, a posebice sve do pojave digitalizacije, značaj papira bio je ogroman, rekli bi nemjerljiv za čitav svijet, ne samo za staru ili suvremenu Kinu. To nas ujedno vodi i do sljedećeg među najvažnijim kineskim drevnim izumima – tiskanim knjigama.

Najvažniji izum – knjiga

Smatra se da su nastale također u II.stoljeću, prije najmanje 1800 godina. Izrađivane su metodom drvoreza, reljefne tehnike u kojoj se slika ili tekst urezivao u drvenu površinu. Kad bi se makao višak, slijedilo je nanošenje boja i, završno, pritiskivanje supstrata, materijala na kom se tiskalo. Na Zapad je drvorez došao tek IX stoljeća kasnije, u XIII.stoljeću, ali, za razliku od Kine, dugo se koristio za oslikavanje religioznih slika, ne i za tiskanje knjiga.

Vatra i lijek

Barut, poznat i kao crni prašak, smatra se slučajnim otkrićem kineskih alkemičara u namjeri da pronađu i naprave eliksir besmrtnosti. Na žalost, nije trebalo puno da se ustanove eksplozivna svojstva te da ih se primijeni u vojne svrhe. Nastao je u IX.stoljeću. Tijekom stoljeća koje su uslijedila, koristio se za razvijanje oružja kao što su ručne bombe, rakete, topovi itd, što su Europljani razvili nekoliko stoljeća kasnije, u XIII.stoljeću.

Na kineskom se kaže 火药 (huǒyào); riječ se gradi od riječi za vatru i riječi za lijek.
Četiri su ovo otkrića koja su zbog svog značaja svijetu poznata i kao Četiri velika izuma. Ono što ne možemo ne primijetiti je da su tek stoljećima kasnije dolazili u dodir s bliskoistočnim ili europskim civilizacijama, što ne čudi ako uzmemo u obzir činjenicu da je drevna Kina stoljećima živjela izolirana od spomenutih.

A čaj?

No, bitno je istaći i da ovo nisu jedini kineski drevni izumi, isto kao što nisu jedini kineski izumi koji su dijelili sudbinu prethodno navedenih te su do ostatka svijeta došli stoljećima kasnije. Kad to kažemo, prije svega mislimo na čaj. Nećemo preskočiti spomenuti niti činjenicu da je u Kini 2006. godine, na 4000 godina starom nalazištu u blizini Tibeta, u provinciji 青海 (Qīnghǎi), pronađena zdjela tjestenine. Napravljena od dvije vrste zrna prosa koje se u Kini uzgaja oko 7000 godina, smatra se da bi mogla biti najstarija tjestenina na svijetu te da su je Kinezi prvi izumili još prije 2000 godina.

Toj listi ćemo naravno dodati svilu i porculan, ali to je tema za dva odvojena blog posta, toliko su ta dva otkrića velika.

Svi čitatelji portala uz kod SHE.hr30 mogu ostvariti 30% popusta za:

Fast Chinese (trodnevne, čestosatne, uvodne radionice u kineski jezik):

7.06. – 9.06., 17:00 – 18:30

13.06. – 15.06., 18:45 – 20:15

Popust vrijedi do popunjenja grupa i ne zbraja se s ostalim popustima s weba škole.

Dodatni upiti: [email protected]  / 099 58 567 35

Više

Darivanje

Svi znaju za Daisy Jones i Šestorku, no nitko ne zna za razloge koji su doveli do njihova razlaza na apsolutnom vrhuncu njihove popularnosti…

Darivanje

Hideo Yokoyama najuspješniji je japanski književnik u novije vrijeme.

She Book Club

Minka Kent autorica je niza uspješnica Washington Posta, kao što su The Thinnest Air i The Memory Watcher.

She Book Club

Pedeset riječi za kišu epski je roman o tradiciji i slobodi smješten u poslijeratni Japan.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.