Nevjerovatne životne priče ovih historijskih ličnosti svjedoče o njihovom velikom značaju za čovječanstvo. Ono što ih povezuje nisu njihova zanimanja, pa čak ni sudbina, već činjenica da su svi do jednog bili siročad i da su odrastali s obiteljima koje su ih usvojile.
Edgar Allan Poe (1809. – 1849.)
Strava i očaj koji prožimaju djela čuvenog američkog književnika možda vuku korijene iz njegovog nesretnog djetinjstva. Tvorac pjesme “Gavran” rođen je u siromašnoj porodici putujućih glumaca. Dok je još bio dijete, otac ih je napustio, a majka mu je umrla od tuberkuloze. Odgajao ga je trgovac duhanom iz Virginije po imenu John Allan. S vremenom je preuzeo prezime svog dobrotvora, ali su u početku imali veoma napet odnos. Allan nije podržavao Edgarovo nastojanje baviti se književnošću. Razdoru su doprinijeli i kockarski dugovi koje je Edgar stekao tijekom studija na Univerzitetu u Virginiji, piše History.
Ranih 1830-ih Poe i Allan su prekinuli svaki odnos i tada počinje književnikova plodna karijera ispunjena lutanjem. Svojevremeno je boravio u Richmondu, Philadelphiji, New Yorku i Baltimoreu. Umro je pod nerazjašnjenim okolnostima kao četrdesetogodišnjak. Tijekom svog naglo prekinutog životnog vijeka napisao je brojne pjesme i kratke priče koje se smatraju začecima različitih žanrova, poput detektivske misterije, znanstvene fantastike i priče strave i užasa.
Ella Fitzgerald (1917. – 1996.)
Nosila je nekoliko laskavih epiteta, među kojima su najznačajniji “Prva dama pjesme” i “Kraljica jazza”. Prešla je trnovit put kako bi stekla ova priznanja. Roditelji su joj se razveli dok je još bila beba. Kada je imala 15 godina, majka joj je iznenada preminula. Zbog toga je počela živjeti s tetkom u Harlemu, jednoj od četvrti Manhattana u New Yorku. Ubrzo je upoznala život na ulici, radeći kao paziteljica u javnim kućama i krijumčareći novac koji se koristio u ilegalnoj lutriji. Budući da je često izostajala iz škole, smještena je u njujorško sirotište za obojenu djecu, odakle je pobjegla nakon godinu boravka.
Jedno vrijeme je plesala za sitniš na ulicama Harlema i spavala po kućama svojih prijatelja. Sreća joj se preokrenula 1934., kada je osvojila amatersko takmičenje u pjevanju. Svojim moćnim, ali melodičnim glasom osigurala je sebi nastupe s jazz orkestrom Chicka Webba. Šest godina nakon majčine smrti, 1938., snimila je svoj prvih hit, “A-Tisket, A-Tasket”.
Marilyn Monroe (1926. – 1962.)
Prije nego što je postala ikona Hollywooda, Marilyn Monroe je bila Norma Jeane Baker. Nikada nije upoznala svog oca, a odgajala ju je majka u Los Angelesu. Budući da je patila od niza psihičkih problema, majka joj je s vremenom smještena u psihijatrijsku ustanovu. Monroe je djetinjstvo provela u sirotištima i udomiteljskim porodicama. U nekima je bila i seksualno zlostavljana.
Osamostalila se sa 16 godina udajom za susjeda Jamesa Doughertyja, koji je ubrzo poslan na vojnu službu zbog izbijanja Drugog svjetskog rata. Za to vrijeme, Norma Jeane je radila u tvornicama gdje se proizvodila ratna oprema. Tamo je upoznala ratnog fotografa, koji joj je predložio da se bavi manekenstvom. Pokazalo se da je rođena da bude ispred kamere. Do 1946. je počela bojiti kosu u plavo, promijenila je ime u Marilyn Monroe i tada kreće njena filmska karijera. Ipak, slavu je stekla tek četiri godine kasnije s filmovima “Džungla na asfaltu” i “Sve o Evi”.
Malcolm X (1925. – 1965.)
Osim Martina Luthera Kinga, bio je jedan od najznačajnijih boraca za prava Afroamerikanaca svog vremena. Oca su mu, navodno, ubili bjelački rasisti kada je imao šest godina. Zbog toga je njegova obitelj živjela u bijedi, a nakon što mu je majka doživjela nervni slom, Malcolm je provodio vrijeme po sirotištima i popravnim domovima.
Napustio je školu kao petnaestogodišnjak i počeo se baviti dilanjem droge, zbog čega je završio u zatvoru, gdje je proveo sedam godina. Tijekom tog razdoblja pristupio je pokretu Islamska nacija, koji je okupljao crnce muslimane. Kada je napustio zatvor 1952., upustio se u žestoku borbu za prava Afroamerikanaca. Smatrao se veoma utjecajnim, ali i kontroverznim borcem za ljudska prava.
Steve Jobs (1955. – 2011.)
Jedan je od osnivača giganta “Apple”, a svojevremeno je rukovodio i studijom Pixar, sve dok nije prodat Disneyju. Smatra se ikonom kompjuterske industrije. Rođen je u San Franciscu, majka mu je bila Amerikanka, a otac Sirijac. Dali su ga na usvajanje samo sedam dana nakon rođenja. Svoje usvojene roditelje je uvijek smatrao pravim ocem i majkom. Upoznao je Stevea Wozniaka, svog budućeg poslovnog partnera, dok je još bio tinejdžer.
Napustio je redovno školovanje i zaposlio se u kompaniji videoigara “Atara”. S Wozniakom je 1976. osnovao vlastitu kompaniju. Bili su to počeci “Applea”. Do 1980., njihova kompanija se pokazala vrlo unosnom, pa je Jobs postao multimilijunaš. Četiri godine kasnije je predstavio prvi komercijalni kompjuter – Macintosh. Samo godinu kasnije, generalni direktor John Sculley ga je razriješio dužnosti rukovodioca Macintoshovog odjela. Zbog toga je Jobs napustio kompaniju.
Vratio se u okrilje “Applea” 1996., a četiri godine kasnije je postao glavni izvršni rukovodilac kompanije koju je osnovao, što je bilo ključno za njen daljnji razvoj. Sudjelovao je u izumu iPoda, iPhonea i iPada, koji su bili revolucionarni uređaji u trenutku svog pojavljivanja na tržištu.
Preminuo je 2011., nakon teške borbe s rakom gušterače.
Izvor edukacija.info
