U posljednjih nekoliko godina sve smo češće svjedoci intenzivnih vremenskih nepogoda širom svijeta. Oluje, poplave, toplinski valovi i suše pogađaju sve dijelove planeta, uključujući Europu.
Dana 11. rujna 2024. dijelove središnje Europe zahvatila je oluja (ciklona) Boris, koja je bila praćena ekstremnim oborinama i snažnim vjetrovima. Slijedećeg dana oluja je pogodila južnu Poljsku. U nekim dijelovima te zemlje palo je 200 mm kiše u manje od 24 sata, što je uzrokovalo poplave u mnogim gradovima. Dana 13. rujna, na sjeveru Češke Republike palo je preko 500 mm kiše, što je izazvalo poplave koje su uzrokovale goleme štete na stambenim i industrijskim objektima, cestama i mostovima. Meteorolozi upozoravaju da će se slični ekstremi nastaviti.
Što uzrokuje sve češće vremenske ekstreme?
Znanstvenici su jedinstveni – klimatske promjene značajno pojačavaju učestalost i intenzitet ekstremnih vremenskih pojava. Prema izvješću Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC), globalna temperatura porasla je za 1,1 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, što izravno utječe na povećanje vremenskih ekstrema. Zagrijavanje oceana potiče jače oluje i veće količine oborina, dok toplinski valovi postaju sve dugotrajniji i intenzivniji.
Kako ekstremni vremenski uvjeti utječu na naš svakodnevni život?
Osim što ugrožavaju okoliš, ekstremne vremenske pojave imaju ozbiljne posljedice po ljudsko zdravlje, gospodarstvo i infrastrukturu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), učestaliji toplinski valovi dovode do porasta smrtnosti, osobito među starijima i kroničnim bolesnicima. Oborine i poplave, pak, uzrokuju materijalne štete, uništavaju usjeve i izazivaju značajne gospodarske gubitke.
Ne smije se zanemariti ni utjecaj na mentalno zdravlje. Istraživanje Američkog psihološkog udruženja (APA) pokazuje da su ljudi izloženi vremenskim katastrofama skloniji anksioznosti i depresiji, dok dugotrajni ekstremni uvjeti mogu potaknuti osjećaj nesigurnosti i kronični stres.
Kako se možemo zaštititi i prilagoditi?
Iako ne možemo spriječiti ekstremne vremenske pojave, možemo se bolje pripremiti. Evo ključnih koraka:
- Pratite službene upozorenja
Redovito provjeravajte prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ). Pravodobne informacije omogućuju brzu reakciju. - Zaštitite svoj dom
Ako živite u području sklonom poplavama, razmislite o protupoplavnim barijerama i podizanju električnih instalacija. Održavanje krova i oluka smanjuje rizik od šteta tijekom jakih kiša. - Prilagodite svakodnevne navike
- Tijekom toplinskih valova izbjegavajte izlaske na najveće vrućine, nosite laganu odjeću i pijte dovoljno tekućine.
- Prije oluja pripremite nužnu opremu: baterijske svjetiljke, rezerve vode i hrane.
- Prilagodite putovanja prema vremenskim upozorenjima.
Dugoročna rješenja: održivost i prevencija
Osim pojedinačnih mjera, ključno je sustavno djelovanje za ublažavanje klimatskih promjena:
- Smanjenje emisija stakleničkih plinova kroz obnovljive izvore energije
- Energetska učinkovitost zgrada i održivi promet
- Podrška ekološkim inicijativama i odgovornoj potrošnji
Svaka promjena – od smanjenja otpada do korištenja javnog prijevoza – doprinosi zajedničkom cilju.
Ekstremni vremenski uvjeti postaju sve izraženiji, ali informiranjem, pripremom i održivim odlukama možemo smanjiti njihov utjecaj. Vrijeme je za kolektivnu odgovornost – prilagodimo se sada kako bismo osigurali sigurniju budućnost!
