S više od 20.000 sudionika iz 9 europskih zemalja, među kojima je i Hrvatska, GLAMI, vodeća modna platforma za pretraživanje modnih proizvoda, predstavlja rezultate dosad „najosobnijeg“ istraživanja kojem je cilj razumjeti korelaciju između ponude, kupovnih navika i odnosa potrošača prema vlastitom tijelu.
Uključivost (svih oblika i veličina tijela) i dostupnost (odjeće i dodataka za sve skupine potrošača)
U današnjem brzom i „vizualno privlačno“ orijentiranom svijetu, svijest o tijelu pojavila se kao snažan koncept koji utječe na način na koji percipiramo sebe i bavimo se modnom industrijom. Jedna od glavnih tema prošlog desetljeća svakako je zagovara li modna industrija realne standarde tijela? Čak 63% žena tvrdi da modna industrija promiče nerealna očekivanja, ali samo 41% muškaraca slaže se s njima.
Zanimljivo je da je na pitanje jesu li ti standardi nerealniji za jedan spol nego za drugi, 61% muškaraca izjavilo da su standardi podjednako nerealni i za muškarce i za žene, što je veći postotak od udjela žena (43%) koje su odgovorile na isto pitanje. Postotak žena koje smatraju da su standardi za žene nerealni veći je od onog muškaraca koji misle isto (50% VS 21%). Ali postoji nešto u čemu se muškarci i žene slažu – većina (80% žena i 62% muškaraca) vjeruje da modni trgovci imaju odgovornost uključiti ljude različitih oblika tijela u oglašavanje kako bi se potrošači osjećali uključenijima.
S pozitivne strane, čini se da su nedavne kampanje poznatih svjetskih ‘’inclusive’’ brendova zamijećene budući da nešto više od polovine GLAMI-jevih ispitanika smatra da brendovi nude modele različitih veličina i oblika. No je li uključivost vodeći čimbenik za odluku o kupnji? Očigledno nije. Ljudi se uvijek vraćaju osnovama i traže ono što najbolje odgovara njima i njihovim potrebama. Na pitanje “Jeste li ikada prilikom kupnje modnih artikala dali prednost robnim markama koje promiču uključivost svih oblika i veličina tijela?” nešto manje od polovice ispitanika (43%žena i 44% muškaraca) odgovorila je “Ne, to nije imalo značajnu ulogu u mom donošenju odluka, samo tražim odjevni predmet koji mi pristaje”.
Srebrni val u modnoj industriji? Mit ili stvarnost?
Očito je da u svijetu mode i ljepote postoji velika potražnja za starijim modelima, odnosno ženama srednje i starije dobi (ženama u 60-im, 70-im, 80-im, pa čak i 90-im). Takozvani srebrni val („silver wawe“) već je prisutan na modnim pistama najvažnijih svjetskih modnih prijestolnica.
Ali je li taj trend vidljiv i svakodnevnom potrošaču, a osobito starijim osobama koje u postpandemijskoj eri podjednako koriste izbor online kupovine? Osjećaju li se zastupljenima? Odgovor je ne.
Rezultati istraživanja GLAMI-ja pokazuju da žene u 5 od 9 zemalja smatraju da su stariji i sredovječni tjelesni tipovi najmanje zastupljeni u oglašavanju. Ova nedovoljna zastupljenost može utjecati na njihovu percepciju i osjećaj pripadnosti modnoj industriji. Važno je da trgovci u modnoj industriji prepoznaju potrebe različitih skupina potrošača i uključe ih u svoje marketinške strategije. Raznolikost i dostupnost modnim trgovcima i brendovima mogu donijeti veću lojalnost i povjerenje potrošača, kao i pomoći im izgraditi snažan brend koji se odražava u njihovim vrijednostima.
