Traženje posla je posao. I to nimalo lagan. Pogotovo ženama, i pogotovo ženama starijima od 55 godina. I ne, ovo nije seksistička niti rodno uvjetovana izjava, već postoje brojni konkretni razlozi za to.
Također, nije lako ni zadržati posao niti se gotovo svakodnevno prilagođavati sve većim izazovima „generacijskog jaza“. Ali o svemu drugom prilikom. Sada prvo malo statistike.
Koliko, zašto i koliko dugo
Prema informacijama dobivenim od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem lipnja 2024. godine u evidenciji nezaposlenih bilo je ukupno 11.274 žena u dobi iznad 55 godina.
Da malo proširimo perspektivu, od ukupnog broja nezaposlenih (84.841), prema podacima Državnog zavoda za statistiku (koji podatke uzima iz baza podataka HZZ-a) udio žena je 47.501, a od toga je, naglasimo još jednom, udio žena 55+ je 11.274.
Stavimo li navedene brojeve u omjere, da možda lakše percipiramo tematiku, udio žena 55+ u ukupnim broju svih nezaposlenih u RH je 13,28 posto. A promatramo li statistički samo žene, onda možemo zaključiti da udio žena 55+ čini gotovo četvrtinu (23,73 posto) svih nezaposlenih žena u RH.
Gotovo 60 posto žena 55+ je u evidenciju nezaposlenih došlo iz radnog odnosa i to zbog isteka ugovora na određeno. Kao drugi razlozi ističu se osobno uvjetovani otkaz, sporazumni otkaz, otkaz zbog stečaja ili likvidacije te zatvaranja poslovnog subjekta.
Što se pak trajanja nezaposlenosti tiče, iz HZZ-a su odgovorili da je najveći broj žena u dobi 55+ prijavljenih u evidenciju nezaposlenih dugotrajno nezaposleno, više od jedne godine, i to njih čak 62,8 posto. Najveći broj žena u dobi 55+ u evidenciji je tri godine i više.
Razlozi nezaposlenosti i teže zapošljivosti
U povijesti su glavne uloge žena bile rađanje i briga o kućanstvu. Međutim, kada su žene izašle iz privatne u javnu sferu, odnosno kada u sve većoj mjeri ulaze u svijet rada, dogodile su se velike promjene. Rad žena bio je potpuno neuobičajen, ali danas je priča drugačija – one u globalnoj ekonomiji čine polovinu radne snage i sve je veći broj visokoobrazovanih žena, no još uvijek često biraju zanimanje uz koje će lakše uskladiti privatne obaveze.
Iako sve više žena sudjeluje na tržištu rada, usklađivanje privatnih i obiteljskih odnosa nalikuje žongliranju, a taj neplaćeni rad i dalje je većinom na leđima žene. Obeshrabrujuće je to da povećanje radnog vremena žene ne znači i uravnoteženje podjele kućanskih poslova i brige o djeci između žena i muškaraca.
Prema podacima koje je prikupio Nezavisni hrvatski sindikat, žene su obrazovanije od muškaraca. Naime, na sveučilištima u Europi diplomiralo je više žena, a u Hrvatskoj je, prema podacima za 2020. godinu, diplomiralo 60,6 posto žena, a muškaraca 39,5 posto. Žene prednjače i kad su u pitanju magisteriji znanosti, magisteriji i sveučilišni specijalisti – tu je 66,2 posto žena, a muškaraca je tek 33,8 posto. Nije drugačije ni kod doktorata znanosti – udio žena je 54,1 posto, a muškaraca 45,9 posto.
Bez obzira na tu obrazovanost, razinu školovanja i stručna znanja, u odnosu na muškarce njihova je uloga na poslu na nižim pozicijama. Razlozi tome mogli bi se pronaći u činjenici da je karijera žene cikličkog tipa. Naime, žene prekidaju, odnosno pauziraju radni odnos zbog rađanja i brige za djecu, što dovodi do zadržavanja na jednoj profesionalnoj razini i otežava napredovanje na poslu.
Sve to dovodi do toga da često žene prihvaćaju fleksibilnije poslove, poslove s manje odgovornosti ili pak u potpunosti odustaju od karijere i odlučuju se na „posao“ kućanice. Međutim, kada djeca odrastu, te su žene u kategoriji 55+ i ako se tada odluče aktivirati na tržištu rada nailaze na druge probleme.
Što se traži
Prema informacijama dobivenim od HZZ-a, među TOP 10 prioritetnih zanimanja nezaposlenih žena u dobi 55+ godina, čak ih se sedam odnosi na, da tako kažem, niže rangirana radna mjesta kao što su čistačice, kućne pomoćnice, vrtlarske radnice, prodavačice ili, pak, radnice za pomoć u kući.
Nije sve tako sivo
Bez obzira na sve navedeno, pomaka ima. A to smatra i ekonomski analitičar Velimir Šonje koji ne misli da su žene (ali i muškarci) 55+ slabije zapošljivi. Naprotiv, trenutačno tržište rada pokazuje da njihova zaposlenost, a to znači i zapošljivost, raste. Sve je to detaljno i obrazložio u svojoj kolumni Revolucija rada žena u zreloj životnoj dobi (55-64 g.).
Naime, Šonje kaže da je 2012. godine udjel zaposlenih žena u dobi od 55 do 64 godine starosti u Hrvatskoj iznosio niskih 27,7 posto, dok je stopa zaposlenosti muškaraca te dobi iznosila 48 posto bez obzira na velik udjel braniteljske populacije.
Nije ni u Europskoj uniji udjel zaposlenosti žena 55+ bio osobito visok. Prosjek EU iznosio je 39,6 posto. Međutim, stvari su se počele mijenjati – na bolje!
Velimir Šonje svoj je optimizam argumentirao ovako:
- stopa zaposlenosti žena 55+ u Hrvatskoj brzo je narasla nakon 2012. godine – Hrvatice zrele dobi u pogledu zaposlenosti sustigle su, pa čak i prestigle, Talijanke do 2023. godine – gotovo polovina ih radi
- povećanje je bilo izrazito brzo od 2021. naovamo, gotovo tri puta brže nego do 2020. godine – od 20 postotnih bodova povećanja stope zaposlenosti od 2012. do 2023. pola povećanja se dogodilo u osam godina (od 2012. do 2020.), a pola u samo tri godine (od 2021. do 2023.).
Zaključak
Dakle, napredujemo. Malo po malo. Ima još puno i previše prostora za doći do boljeg balansa između privatnog, odnosno obiteljskog života (i obaveza) i posla, do jednostavnije odluke za majčinstvo ali ne na uštrb karijere i obratno, ali nade ima.
Izradu i objavljivanje serijala tekstova pod naslovom „Trebaju li tržištu rada žene 55+“, autorice Ane Leko Vučković, financijski je podržala Agencija za elektroničke medije kroz projekt Poticanja novinarske izvrsnosti za 2024. godinu.
