Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Dobar posao

Iako je trema normalna, saznajte kako je svladati

Trema se može pojaviti prije nekog važnog razgovora, kada nas očekuje neka nesvakidašnja situacija, a vrlo često se javlja prilikom javnog nastupa.

Znate onaj osjećaj nelagode koji vas preplavi već pri samoj pomisli na to da su sve oči uperene u vas dok ljudi očekuju da nešto suvislo kažete? Jednostavno treba pred poznatim, manje poznatim ili nepoznatim ljudima – govoriti. Ništa strašno… ili ipak?!

Svi smo barem ponekad doživjeli taj skup osjećaja koji sažmemo u izjavi – imam tremu. Trema se može pojaviti prije nekog važnog razgovora, kada nas očekuje neka nesvakidašnja situacija, a vrlo često se javlja prilikom javnog nastupa. Manifestira se na razne načine i različitim intenzitetom, ovisno o tome koliki značaj pridajemo situaciji koja nam izaziva taj osjećaj tjeskobe, nelagode i/ili straha.

Sanja Sabo

Bilo da je riječ o izlaganju na konferenciji, prezentiranju pred kolegama, želimo li od šefa zatražiti povišicu ili trebamo održati sastanak s novim klijentima… Koja god prigoda bila ovaj nelagodan osjećaj može biti toliko intenzivan da bismo najradije izbjegli govoriti pred drugim ljudima. Premda nam se izbjegavanje može učiniti kao dobro rješenje time ipak ništa ne dobivamo. Radije angažirajte stručnjaka koji će vam pomoći prevladati vaša negativna ili nerealna uvjerena i/ili tjelesne reakcije na stresnu situaciju.

Velik broj ljudi, čak i oni na vrlo visokim funkcijama, priznaju da osjećaju neki oblik nelagode ili nervoze kada trebaju javno govoriti. Intenzitet i doživljaji treme se razlikuju od blažih (lupanje srca, suho grlo, prebrz govor) do onih puno neugodnijih osjećaja kao što je izrazita anksioznost.

S obzirom da je doživljaj i manifestacija različit, najbolje je kada se tom problemu pristupa na individualnoj razini.

Jedna moja klijentica je ovako opisala svoj doživljaj treme:

„Bila sam strašno nervozna dok sam iščekivala svoj red da govorim. Kada je došao na mene red ustala sam i krenula prema govornici. Odjednom mi je isparilo iz glave sve što sam namjeravala reći. Uopće više nisam vladala sobom. Bila sam tamo u toj prostoriji, ali kao da uopće nisam bila prisutna u svom tijelu. Grozan osjećaj! Srećom cijeli govor sam napisala na papir pa sam ga pročitala. Kada sam gledala snimak svog nastupa nije to izgledalo toliko loše, ali taj osjećaj da u potpunosti gubim kontrolu nad sobom i doživljavam totalno zamračenje mi je toliko nepodnošljiv da izbjegavam govoriti u javnosti iako mi je to posao.“

Ne mora uvijek biti ovako intenzivan doživljaj. Imala sam i ovakvih primjera:

„Ne osjećam se ugodno jer mislim da me procjenjuju i onda razmišljam što oni misle o meni umjesto da se fokusiram na ono što govorim.“

„Ne mogu podnijeti sve te poglede na sebi. Ne osjećam se ugodno kada sam u centru pozornosti i najradije bih propala u zemlju od nelagode.“

I sama sam se cijelog života borila s tremom. Dobro pamtim prve godine na Filozofskom fakultetu kada mi se znalo dogoditi da na usmenom ispitu zanijemim od straha, bez obzira što sam se dobro pripremila. Danas ju prihvaćam kao normalnu pojavu i znam što trebam napraviti kada se pojavi. Ipak, primijetila sam da me ponekad iznenadi i uhvati nespremnu. Kao na primjer ovog ljeta. Nemam logičnog objašnjenja zašto mi se to dogodilo,  ali prije leta zrakoplovom obuzeo me vrlo nelagodan osjećaj – nervoza, konfuzne misli, plitko disanje, trnci u tijelu. Ne bojim se leta, naprotiv, volim letjeti, čak su mi i turbulencije zabavne. Ali ono od čega imam tremu je kontrola prije leta.

Trebalo mi je vremena da uopće osvijestim što mi se događa, jer tremu baš i ne očekujem u privatnim situacijama koje i nisu od neke presudne važnosti. Što sam napravila nakon što sam osvijestila da imam tremu? Promijenila sam položaj tijela, uspravila leđa i fokusirala se na disanje. Nekoliko puta sam duboko udahnula i polako izdahnula, a onda sam se pozabavila svojim mislima (mozak uvijek ima neke nepotrebne gluposti kojima gnjavi – što ako bude ovo ili ono?!) i sabrala se. „Sada i ovdje je sve ok. Diši.“ I dalje sam osjećala tremu, ali bila je na meni prihvatljivoj razini. Na kraju sam kontrolu prošla bez ozbiljnijih komplikacija.

Tremu je moguće svesti na podnošljivu razinu i trebamo ju prihvatiti kao normalnu pojavu, pa i onda kada nas iznenadi. U važnijim situacijama može imati i pozitivan učinak – tjera nas da se ozbiljno prihvatimo posla i dobro se pripremimo.  

Imala sam i situacije u kojima mi klijenti kažu da nemaju tremu, a kada sam analizirala njihovo izlaganje uočila sam da im tijelo ipak otkriva znakove nervoze: drhte im ruke, šetaju po pozornici kao lav u kavezu, pojave im se neobični tikovi, treskaju nogama, prebrzo govore i sl. Sve ovo odvlači pozornost vaših slušatelja s onoga što govorite na vidljive znakove treme, a to onda umanjuje vašu uvjerljivost i vjerodostojnost. Zato je uvijek bolje da smo svjesni treme i kako se ona ispoljava jer tada nešto možemo i učiniti u vezi s tim.

Trema neće nestati sama od sebe ili ako ju ignoriramo. Ignoriranje i potiskivanje treme može rezultirati da nas potpuno obuzme baš u nekom ključnom dijelu govora. Zato je važno osvijestiti ju i prihvatiti kao normalnu pojavu, svima se događa. Obično ju najjače osjećamo u prvim trenutcima izlaganja no kako se tijelo navikava na tu situaciju postupno se smanjuje. Mnogo je načina na koji se trema može prevladati.

Tri prijedloga za uspješno ovladavanje tremom

DOBRO SE PRIPREMITE!

Trema se najučinkovitije ublažava kada znate točno što trebate reći i kako ćete to reći. Temu o kojoj namjeravate govoriti morate dobro poznavati i trebate biti kompetentni za to područje. To ne znači da trebate izlaganje pretrpati informacijama koje vaši slušatelji neće moći upamtiti ili razumjeti. Zbog previše informacija i sebe dovodite u nezgodnu situaciju jer možete djelovati konfuzni i tjeskobni.

Zato prilikom pripreme uvijek vodite računa o vašim slušateljima.

Razmislite o tome:

  • Kome se obraćate i zašto bi njima to što govorite trebalo biti bitno.
  • Koja je vaša poruka (što želite da ljudi zapamte)?
  • Što oni trebaju i žele od vas? Što će ih pokrenuti?
  • Budite što precizniji dok odgovarate na ova pitanja, to će usmjeriti vašu pripremu u pravom smjeru – prema publici.

Time olakšavate i sebi jer fokus sa sebe i svojih crnih misli tipa „bit ću dosadan“ prebacujete na publiku i na to kako da njima date pravu količinu pravih informacija. I u konačnici povećavate si šanse da zaista utječete na slušatelje, a to je ono što želite dobiti kao rezultat.

Ljudi se često boje neuspjeha, ali zapravo se boje govorenja u javnosti jer ne znaju kako se to ispravno radi, kako se pravilno izraziti. Što zapravo i ne čud, jer kroz redovno obrazovanje uglavnom nismo dobili odgovarajuće znanje nego smo učili metodom pokušaja i pogreške. Zato je na nama da kroz cijeli život učimo i usavršavamo se. Dobar put je kroz komunikacijske radionice, čitanjem referentne literature i članaka.

DIŠITE!

Pravilno disanje iz trbuha, iz dijafragme je presudno za dobro govorenje u javnosti iz dva razloga – prvi je jer dah prenosi glas, ako imamo dovoljno zraka možemo slobodno izraziti snagu i volumen svog glasa. Zvučat ćemo jasnije i razgovjetnije, a time i uvjerljivije. I slušatelji će nas pratiti bez napora, njihova pozornost neće odlutati na nešto drugo.

Drugi je razlog jer pravilno disanje regulira sposobnost za osjećaje. Kada smo pod stresom, plitko dišemo i to samo pojačava neugodne osjećaje. Bitno je osvijestiti da smo pod stresom, zaustaviti se i duboko udahnuti i izdahnuti.

Vježba disanja iz dijafragme: duboko udahnuti, napuniti prvo trbuh zrakom, a potom pluća. Zadržati nekoliko trenutaka, a onda izdahnuti sav zrak iz tijela. Izdahom izbacujemo ugljični dioksid koji uzrokuje napetost, a udahom opskrbljujemo mozak kisikom što pomaže da budemo bistri i sabrani.

ZATRAŽITE POMOĆ

Iako se čini da je teško suočiti se s tremom i djelovati unatoč strahu ipak možemo puno toga učiniti kako bismo napredovali. Vrlo je važno naučiti se sabrati i izgledati smireno. Ali i sjetiti se primijeniti naučeno kada nam zatreba. Da je tremu moguće prevladati dokazali su mi moji klijenti, a i sama sam prošla taj neugodan put. Dakako, naučiti kako se umiriti, kako kvalitetno pripremiti izlaganje puno je učinkovitije, brže i jednostavnije uz pomoć profesionalca. Zato se nemojte ustručavati zatražiti pomoć.

Velika je šteta da dobre ideje, ili ono što želite reći ili kada se trebate izboriti za sebe ostane samo u vašoj glavi jer se bojite progovoriti. Odvažite se, usavršavajte se i nemojte izbjegavati prilike za nastup. Na kraju, ako vam se ipak dogodi da unatoč trudu i radu doživite neuspjeh ili ne budete zadovoljni svojom izvedbom, nemojte dopustite da vas to obeshrabri. Učite na svojim pogreškama i nastojte sljedeći put biti bolji. Budite hrabri i ustrajni, vjerujte u sebe!

Više

Dobar posao

Libresse će od svakog prodanog proizvoda odvojiti 15 centi kako bi osigurao zalihe menstrualnih uložaka koje će donirati Sveučilištima u Splitu, Rijeci, Puli, Slavonskom...

Dobar posao

Kada govorimo o ženskom kolektivu, žene su obično podijeljene u dvije skupine.

Suncokreti na oblacima

Često se kraj odnosi na rastanke, odvajanja, razvode, prestanke prijateljstva. Međutim, ne mora kraj nečeg doslovno značiti baš kraj – kraj.

Drama Queen

U Republici Hrvatskoj postoji izrazita podzastupljenost žena na najvišim rukovodećim pozicijama, bilo da se radi o politici ili gospodarstvu.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.