Jedno istraživanje pokazalo je da su žene koje su u svojim tridesetim godinama učinile velike promjene u svom ljubavnom i profesionalnom životu postale mudrije.
Mudri ljudi uspješnije stare. Zadovoljstvo i sreća u starijoj dobi više su povezani s mudrošću nego s objektivnim životnim uvjetima kao što su zdravlje, materijalno stanje i okolnosti u kojima žive.
Stresni događaji u našem životu pomažu razvoju mudrosti, ali samo do određene mjere. Izgleda da ljudi od stresnih događaja mogu imati koristi, naročito ako su u takvim teškim situacijama dobro reagirali. Ali, ako količina negativnih događaja u životu preraste količinu onih pozitivnih to negativno utječe na razvoj mudrosti.
Inteligencija i mudrost nisu jedno te isto
Visok kvocijent inteligencije ne jamči vam i mudrost. Američki psiholog Sternberg čak tvrdi da su inteligentni i vrlo obrazovani ljudi posebno podložni pogreškama koje ih sprječavaju da se u životu ponašaju mudro i donose mudre odluke.
Evo nekih od tih pogrešaka zbog kojih se možemo ponašati glupo bez obzira na to što smo možda (barem tako tvrdi naš IQ) vrlo pametni.
Ja sam najvažniji – vjerujemo da se svijet okreće oko nas, a ako se i ne okreće vjerujemo da bi morao. Ponašamo se tako da nama bude dobro, bez obzira kako će to utjecati na ljude oko nas.
Ja sam najpametniji – vjerujemo kako znamo sve što treba znati i kako zato ne trebamo slušati mišljenja i savjete drugih.
Ja sam najmoćniji – vjerujemo kako nas naša inteligencija i obrazovanje čine svemoćnom osobom.
Ja sam nedodirljiv i nepovrediv – vjerujemo da možemo činiti što god želimo i da nas drugi nikad neće moći povrijediti ili nam nauditi.
Iz knjige: Tko su dobri ljudi
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec