Nijedna osoba na Zemlji ne sjeća se rado emocionalnih i fizičkih promjena koje su došle s pubertetom, ili barem ne u potpunosti. Koliko god je pubertet važan kao razvojna prekretnica, premošćivanje jaza između djetinjstva i odrasle dobi, može biti jako težak. Uz to, nova istraživanja sugeriraju da mlade djevojke koje ranije ulaze u pubertet možda izvlače kraći kraj – posebno kada je u pitanju njihovo mentalno zdravlje.
Počinje li pubertet ranije?
Istraživanja su pokazala da se dob u kojoj adolescenti prvi put podvrgavaju spolnom razvoju znatno smanjila u samo nekoliko stoljeća. Na primjer, jedna studija provedena 1860. godine utvrdila je prosječnu dob europskih djevojaka koje su dobile prvu menstruaciju sa 16 godina – tri godine više od prosječne dobi 1950. godine.
“Kada smo pogledali dob prve menstruacije, bila je prilično dosljedna s izvješćima [iz drugih dijelova svijeta] koja su se pojavila u posljednja tri desetljeća“, kaže dr. Vijayakumar za ABC.
Ipak, sve veći broj mladih pojedinaca, osobito djevojaka, ranije ulaze u pubertet. To nam je poznato kao rani početak ili „preuranjeni pubertet”. Zašto? Iako postoji niz utjecaja koji doprinose, stručnjaci vjeruju da su za to krivi vanjski čimbenici poput prehrane.
“Ti čimbenici okoliša mogli su se stabilizirati u zapadnim društvima potencijalno malo ranije nego u zemljama u razvoju. Međutim to ne možemo tvrditi sa 100 %sigurnošću“, kaže dr. Vijayakumar. Poziva se i na podatke koji pokazuju da su djevojčice u SAD-u počele sazrijevati između 9 i 10 godina. Nasuprot tome, djevojčice u Africi počele su sazrijevati u dobi između 10 i 13 godina.
Uz okolišne čimbenike, postoji i evolucijski razlog zašto se čini da ranije ulaze u pubertet.
“Cilj našeg postojanja je reprodukcija i rađanje djece“, kaže neuroznanstvenica Sarah Whittle sa Sveučilišta u Melbourneu za ABC. “Ako postoji prijetnja u okruženju koja ukazuje na to da biste mogli neposredno umrijeti, onda je bolje da ubrzate taj razvoj.“
Psihološki utjecaj ranog početka puberteta
Nedavne studije o kolektivnom mentalnom zdravlju mladih Australaca otkrile su neke zapanjujuće podatke. Jedno istraživanje pokazalo je da je otprilike 1% djevojčica u dobi od 4 do 11 godina doživjelo veliku depresivnu epizodu. Brojka skače na 6% za djevojčice u dobi od 12 do 17 godina, a 8% ima anksiozni poremećaj.
Iz razvojne perspektive, na početku puberteta dolazi do porasta hormona koji pojedinca čine izuzetno osjetljivim, dok prefrontalni korteks (odgovoran za kognitivne vještine na visokoj razini) sazrijeva sporije.
S druge strane, ove dvije različite razvojne promjene odgovorne su za dramatičan porast alarmantnih stanja mentalnog zdravlja kod mladih Australaca. Problem je to za koji nova istraživanja kažu da je samo pojačan za one koji ranije ulaze u pubertet.
Djevojčice koje ranije ulaze u pubertet prisiljene su se nositi sa svojim tijelom u razvoju, seksualizacijom i bujicom hormonalnih i emocionalnih promjena. Njihove kolegice i kolege iz razreda ostaju nepromijenjeni.
Kao rezultat toga, stručnjaci kažu da mnogi mlađi Australci u razvoju mogu osjećati pritisak da ‘što prije odrastu’. Tako se izlažu alkoholu, drogama i aktivnostima odraslih u ranijoj dobi, nedvojbeno dodatno povećavajući rizik od problema s mentalnim zdravljem.
