Jeste li se ikada pitali što vaši prijatelji vide u vama? Čekamo li da se pojavi naš duhovni dvojnik ili ćemo se sprijateljiti s osobom različitih vjerskih i političkih uvjerenja ili čak različitih glazbenih ukusa?
Prijatelje djelomično biramo prema njihovim genima, potvrdilo je istraživanje američkih znanstvenika sa Sveučilišta u Kaliforniji i Sveučilišta Yale.
“Iznenađuje činjenica da su prijatelji genetski sličniji jedan drugome nego što smo očekivali te da su nam po genetskim faktorima poput rođaka u četvrtom koljenu”, objasnio je genetičar James Fowler sa Sveučilišta u Kaliforniji.
Znanstvenici su proveli istraživanje na 1932 odrasle osobe, analiziravši milijun i pol genetskih markera potpunih stranaca koji nisu bili u krvnome srodstvu. Podaci su im omogućili da predvide tko bi komu mogao postati prijatelj na temelju sličnih genotipa. Rezultati istraživanja koji su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences pokazali su da s prijateljima dijelimo oko jedan posto svih gena.
U istraživanju se pojavljuje i pojam nazvan Starbucks efektom koji se odnosi na određeni način reagiranja na miris. “Vama se primjerice jako sviđa miris kave i privlače vas mjesta odakle se on širi. Isti miris na isto mjesto privući će i druge ljude, a oni su vaši potencijalni prijatelji”, objasnio je Fowler.
No, znanstvenici ističu i da odnosi među prijateljima istih genetskih osobina mogu povećati i efekte karakternih crta ličnosti. Primjerice, osoba sklona alkoholu možda je takva zbog genetskih faktora, ali na tu njezinu sklonost može utjecati i prijatelj sklon alkoholu.
Znanstvenici su zaključili da genetska struktura ljudske populacije ne rezultira samo stvaranjem reproduktivnih već i prijateljskih zajednica, a Fowler tvrdi kako treba imati na umu da je ljudska evolucija na određen način uvjetovana interakcijom između gena i odabira prijatelja.
