Psihološki centar Carpe Diem upozorava na sve izraženiji trend – mladi sve više vremena provode na društvenim mrežama. Posebice je to naglašeno tijekom ljetnih mjeseci, što može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje.
I dok nam društvene mreže omogućuju povezivanje, izražavanje i pristup informacijama, njihova prekomjerna uporaba sve češće dovodi do emocionalnih teškoća, smanjenog samopouzdanja, zavisti i kroničnog uspoređivanja s drugima.
16 % mladih u Hrvatskoj provodi više od 5 sati dnevno na društvenim mrežama
Prema najnovijim podacima, više od 16 % mladih u Hrvatskoj provodi više od 5 sati dnevno na društvenim mrežama. Gotovo polovica priznaje da su online između 1 i 3 sata dnevno. Tijekom ljeta te brojke još više rastu, često bez kontrole! Upravo gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem ključni je znak razvijanja ovisnost o društvenim mrežama. Psihološki centar Carpe Diem još naglašava da su ovakvi obrasci korištenja društvenih mreža povezani s pojavama anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i poremećaja prehrane.
Osim toga, prekomjerno korištenje društvenih može čak pogoršati postojeće mentalne bolesti. Na primjer ako se aktivno traži odgovarajući sadržaj – zahvaljujući algoritmu koji je to zapamtio, takvi se sadržaji sve više pojavljuju.
Instagram, TikTok i YouTube danas su dominantne mreže među mladima, zamijenivši nekadašnji Facebook. No, iako nude zabavu, kreativnost i informiranost, problem nastaje kada stvarnost prestane biti dovoljna – jer svi drugi izgledaju sretnije, ljepše i uspješnije.
Što kažu istraživanja?
“Zašto ja nemam takav život?” i “Što sa mnom nije u redu?” – pitanja su koja si mnogi mladi nesvjesno postavljaju dok gledaju uljepšane prikaze tuđeg života. Usporedbe se događaju automatski, osobito kod onih koji još uvijek razvijaju vlastiti identitet i osjećaj vrijednosti.
Stalna izloženost takvim sadržajima može potaknuti razvoj anksioznosti, depresivnosti, poremećaja spavanja i prehrane, ali i socijalnog povlačenja. Istraživanja pokazuju da više od trećine mladih osjeća stres, zavist i manjak samopouzdanja zbog onoga što svakodnevno gledaju – a o tome najčešće ne razgovaraju s nikim.
Posebno zabrinjava što više od 60 % mladih nikada nije prošlo nikakvu edukaciju o medijskoj pismenosti, prepoznavanju manipulativnih sadržaja ili strategijama za očuvanje digitalnog zdravlja. Ljeto ne mora značiti digitalnu detoksikaciju, ali svakako može biti vrijeme za osviješteno korištenje tehnologije. Umjesto beskonačnog skrolanja – više stvarnog druženja, prirode, odmora, dosade koja rađa kreativnost i povratka sebi.
Pravo iskustvo zadovoljstva ne odvija se na ekranu, već u kontaktu – sa sobom, s drugima i s okruženjem.
Ljeto je idealna prilika za reset. Iskoristimo ga za ono što nam zaista treba.
Znakovi koji upućuju na ovisnost o internetu su
- žudnja za priključivanjem na internet koju osoba ne može kontrolirati, priključenje na internet postaje prva aktivnost u danu
- gubitak kontrole nad vremenom provedenim na internetu i pronalaženje lažnih opravdanja za vlastito ponašanje
- tjeskoba, napetost i razdražljivost kao posljedica nemogućnosti pristupa internetu
- potreba za sve duljim korištenjem interneta da bi se postiglo zadovoljstvo
- zanemarivanje drugih životnih navika
- nastavljanje s internet aktivnostima unatoč činjenicama o štetnim posljedicama.
Vrste ovisnosti o internetu
- ovisnost o društvenim mrežama – Facebook, Twitter i druge mreže koje omogućavaju upoznavanje novih ljudi, komuniciranje sa starim poznanicima, lakše dijeljenje slika i ostalih novosti
- ovisnost o online igrama
- ovisnost o online kockanju
- ovisnost o kupnji putem interneta
- ovisnost o stalnoj potrazi za novim informacijama i znanjem na internetu
- ovisnost o cyberseksu, koja podrazumijeva pretraživanje i pregledavanje pornografskih materijala.
