Novo istraživanje koje su proveli CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i konzultantska tvrtka pstaboo otkriva zabrinjavajuću stvarnost: reproduktivno zdravlje žena u Hrvatskoj i dalje je tabu tema, a sustavna podrška ženama u radnom okruženju gotovo da ne postoji.
Iako se o ženskom zdravlju posljednjih godina sve više govori, ono se rijetko prepoznaje kao pitanje radnih prava. Posljedice su ozbiljne – žene često trpe simptome u tišini, rade i kada se ne osjećaju sposobnima te se boje podijeliti svoje poteškoće s nadređenima.
Rezultati istraživanja su poražavajući
Istraživanje je provedeno od prosinca 2024. do ožujka 2025. na uzorku od 632 žene u dobi od 18 do 59 godina iz cijele Hrvatske. Rezultati pokazuju da je 60% ispitanica radilo i kad se nisu osjećale sposobnima za rad, dok 73% navodi da tabu o menstruaciji i menopauzi negativno utječe na njihovo mentalno zdravlje. Polovica ispitanica (50,2%) istaknula je kako u njihovim organizacijama ne postoje nikakve mjere podrške vezane uz reproduktivno zdravlje.
Najčešće posljedice koje žene navode su umor, emocionalna iscrpljenost, smanjena koncentracija i produktivnost te strah od stigme i zadirkivanja. Većina o svojim tegobama razgovara isključivo s kolegicama (86%), dok tek 10% otvoreno govori s nadređenima.
Razlika između državnog i javnog sektora
Posebno je teško zaposlenima u državnim institucijama, školstvu i zdravstvu, dok se žene koje rade u privatnom sektoru ili su poduzetnice češće osjećaju slobodnijima govoriti o svojim potrebama. Kao najvažnije mjere podrške, ispitanice su istaknule fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće u danima kada osjećaju izražene simptome.
Većina žena (76,6%) smatra da su menstruacija i menopauza i dalje tabu teme, što značajno utječe na njihovo samopouzdanje (67,2%) i kvalitetu radnog života. Čak 93,4% ispitanica slaže se da o menopauzi ne bi trebalo šutjeti.
Zemlje uvode konkretne mjere
U zemljama poput Španjolske, Irske i Ujedinjenog Kraljevstva uvedene su konkretne mjere koje prepoznaju menstruaciju i menopauzu kao dio radnih prava – od plaćenog menstrualnog dopusta do nacionalnih standarda za poslodavce. Hrvatska, poručuju autorice istraživanja, ima priliku slijediti te primjere.
„Polovica ispitanica navela je da njihovi poslodavci nemaju nikakve mjere podrške za reproduktivno zdravlje. To pokazuje da žensko zdravlje još nije prepoznato kao dio radne politike,“ upozorava Anamarija Tkalčec iz CESI-ja.
Petra Salarić iz platforme pstaboo dodaje: „Posljedice tabua imaju stvarne i značajne učinke – na mentalno zdravlje, samopouzdanje i osjećaj pripadnosti. Ako ne otvorimo razgovor o tim temama, žene će se i dalje bojati koristiti mjere koje im pripadaju“.
Autorice istraživanja predlažu uvođenje fleksibilnog radnog vremena, mogućnosti rada od kuće, dostupnost menstrualnih proizvoda na radnom mjestu te edukaciju menadžmenta i zaposlenika o reproduktivnom zdravlju.
Ovo istraživanje, prvo takvog opsega u Hrvatskoj i regiji, može poslužiti kao temelj za razvoj novih radnih politika, edukacija i kampanja koje će žensko zdravlje učiniti vidljivim i ravnopravnim dijelom radnog života.
Fotografkinja Karla Čurin