Nova pravila o mirovinama upravo su stupila na snagu – i donose niz promjena koje bi mogle izravno utjecati na svakodnevicu žena. Znamo da žene u Hrvatskoj često imaju niže plaće, rade u nesigurnijim uvjetima, a kroz život preuzimaju veći dio brige o djeci i obitelji. Sve to ostavlja trag i na mirovini.
Novi Zakon o mirovinskom osiguranju donosi niz izmjena s ciljem na pravednije izračune, dodatna prava za umirovljenike i fleksibilniji odnos prema radu nakon umirovljenja. Riječ je o zakonu koji se pripremao mjesecima, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava njegovo je donošenje obrazložilo željom da se sustav uskladi sa stvarnim potrebama korisnika, posebice onih s niskim mirovinama i dugim stažem.
Neke se mjere počinju primjenjivati odmah, dok će druge stupiti na snagu 1. siječnja 2026. godine.
U nastavku donosimo pregled sedam ključnih promjena te objašnjenja što one konkretno znače za umirovljenike i osiguranike.
1. Nova formula usklađivanja mirovina
Dosadašnja formula za usklađivanje mirovina s kretanjima plaća i cijena primjenjivala je omjer 70:30 – 70 posto rasta plaća i 30 posto rasta cijena. Od srpnja 2025. taj se omjer mijenja u korist umirovljenika: 85 posto temelji se na rastu plaća, a samo 15 posto na cijenama. Time će rast mirovina bolje pratiti rast plaća zaposlenih, što je osobito važno u razdobljima inflacije i rasta životnih troškova. Nova formula automatski povećava buduća usklađenja i koristi svim umirovljenicima bez obzira na visinu mirovine.
2. Povećanje najniže mirovine
Najniža mirovina, koju prima više od 300.000 korisnika, dodatno je korigirana. Do sada se izračunavala kao 103 posto tzv. aktualne vrijednosti mirovine (AVM), a novi zakon tu osnovicu povećava na 106 posto.
Iako je promjena naizgled mala, u prosjeku će donijeti povećanje od oko 13 eura mjesečno, uzimajući u obzir prosječnu AVM vrijednost. Ono što je važno za korisnike jest da im neće dolaziti nova rješenja – povećanje će se obračunati automatski i bit će vidljivo već u srpanjskim isplatama.
3. Uvođenje trajnog godišnjeg dodatka (tzv. 13. mirovine)
Jedna od najistaknutijih novosti je zakonsko uvođenje godišnjeg dodatka, poznatog kao “13. mirovina”. Pravo na nju imaju svi korisnici koji su ostvarili najmanje 12 mjeseci mirovinskog staža. Visina dodatka ovisit će o broju godina staža: što je dulji radni staž, to će dodatak biti veći. U prosjeku, dodatak će iznositi između 60 i 160 eura, a prvi put će biti isplaćen u prosincu 2025. godine.
Ova mjera ima snažnu socijalnu funkciju jer povećava godišnji raspoloživi dohodak umirovljenika u vrijeme blagdana.
4. Povećanje dodatnog staža za roditelje i udomitelje
Dosadašnji sustav priznavao je šest mjeseci dodatnog staža po rođenom ili posvojenom djetetu. Novi zakon to razdoblje udvostručuje na 12 mjeseci po djetetu, što utječe na viši iznos mirovine. Pravo se priznaje i za tradicionalne i srodničke udomitelje ako su brinuli za dijete najmanje 10 godina. Time se dodatno vrednuje roditeljstvo i skrb za djecu, a posebna je novost što se od sada to pravo priznaje i muškarcima i ženama jednako, za razliku od ranije prakse kada je bilo rezervirano primarno za žene.
5. Bonifikacija za dulji ostanak u svijetu rada
U cilju poticanja duljeg ostanka na tržištu rada, prilagođena je bonifikacija – dodatak na mirovinu za osobe koje nastave raditi nakon ispunjavanja uvjeta za starosnu mirovinu, odnosno 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža za muškarce, te 63 godine i 9 mjeseci života i 15 godina mirovinskog staža za žene u 2025., uz postupno izjednačavanje dobi do 2030.
Novim zakonom, koji stupa na snagu 1. srpnja 2025., uvodi se stopa bonifikacije od 0,45 posto po mjesecu rada za sve osiguranike, bez obzira na duljinu staža, čime se ukida prethodni uvjet od 35 godina staža. Osim toga, ukinuto je maksimalno ograničenje bonifikacije od 27 posto, što omogućuje značajnije povećanje mirovine za muškarce i žene koji ostanu aktivni u radnom odnosu nakon navedenih dobnih granica.
6. Ukidanje penalizacije za prijevremenu mirovinu nakon 70. godine
Do sada su korisnici koji su otišli u prijevremenu mirovinu trajno gubili dio iznosa zbog penalizacije, čak i ako su dosegli 70. godinu života. Novi zakon to mijenja: od 1. siječnja 2026. svi koji su penalizirani, a dosegli su 70 godina, dobivaju pravo na automatsku korekciju mirovine naviše. Prema procjenama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječno povećanje iznosit će do 60 eura mjesečno. Time se ispravlja dugogodišnja nepravda prema osobama koje su morale ranije u mirovinu zbog objektivnih okolnosti.
7. Fleksibilniji rad uz mirovinu
Zakon je dodatno otvorio mogućnosti za rad u mirovini. Od sada svi umirovljenici mogu raditi puno radno vrijeme i istodobno primati 50 posto svoje mirovine. Obrtnici mogu nastaviti poslovati i nakon umirovljenja uz isto pravo. Kod korisnika invalidske mirovine propisana je mogućnost rada do 3,5 sata dnevno bez gubitka prava na mirovinu.
Ove mjere povećavaju fleksibilnost i omogućuju umirovljenicima koji žele ostati aktivni da to čine bez straha od sankcija.
Primjena u dvije faze: što vrijedi već sada, a što od 2026.
Iako je novi Zakon stupio na snagu 1. srpnja 2025., važno je znati da se dio mjera primjenjuje tek od 1. siječnja 2026.
To se odnosi na dvije važne promjene:
- ukidanje penalizacije za korisnike prijevremene mirovine koji navrše 70 godina
- povećanje invalidskih mirovina za oko 10 posto.
Sve ostale mjere poput nove formule usklađivanja, povećanja najniže mirovine, 13. mirovine, bonifikacije za dulji rad, dodatnog staža po djetetu i mogućnosti rada uz mirovinu, primjenjuju se već od srpnja 2025. Ova dvostupanjska primjena zahtijeva pažljivo tumačenje i informiranje korisnika, kako bi znali kada i kako mogu ostvariti svoja nova prava.
Inače, prema zadnjim dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina za lipanj 2025. iznosi oko 530 eura. Prosječna starosna mirovina za umirovljenike s punim stažem (minimalno 40 godina) oko 660 eura. I dalje je vidljiv značajan raskorak između minimalnih i maksimalnih iznosa, što ukazuje na veliku razliku među korisnicima ovisno o duljini staža i primanjima tijekom radnog vijeka.
Uz ove podatke važno je poznavati i temeljna pravila o odlasku u mirovinu:
- muškarci trenutačno mogu u starosnu mirovinu sa 65 godina i najmanje 15 godina staža,
- dok se za žene uvjeti postupno izjednačuju – u 2025. godini granica za žene iznosi 63 godine i 9 mjeseci, a do 2030. izjednačit će se s muškarcima.
Prijevremena starosna mirovina moguća je s navršenih 60 godina života i najmanje 35 godina staža, uz penalizaciju koja se briše kad korisnik navrši 70 godina.