Život u narcisoidnoj obitelji može biti usamljen, bolan i zbunjujući. Ako živite u takvom okruženju, možda niste u potpunosti svjesni disfunkcionalne dinamike koja se odvija u vašem domu. Možda čak i krivite sebe za obiteljske nesuglasice. No, dinamika u vašoj obitelji nije vaša krivnja. Evo zašto: u narcisoidnom obiteljskom sustavu, svaki član postoji kako bi zadovoljavao potrebe narcisa. Ovaj sustav je usmjeren prema samo jednom članu obitelji, dok su ostali prisiljeni tražiti „rupe u sustavu“ kako bi zadovoljili vlastite emocionalne potrebe.
Narcisoidne obitelji često funkcioniraju kao kult, s karizmatičnim vođom koji zahtijeva bezrezervnu odanost, a ostali članovi obitelji igraju uloge poslušnih sljedbenika, žrtvenih jaraca ili oportunista koji se prilagođavaju kako bi preživjeli. Ove uloge često donose emocionalne posljedice – osjećaj nesigurnosti i potrebu za stalnim odobravanjem.
Obitelj kao kult
Narcisoidna obitelj često funkcionira poput kultnog sustava, ispunjena skrivenim tajnama i rigidnim ritualima. Bezuslovna poslušnost ima prednost nad slobodom mišljenja i djelovanja, dok se narcisoidni roditelj ili partner postavlja kao nepogrešiv autoritet koji diktira pravila. Ta su pravila gotovo uvijek nejasna, ali njihovo kršenje nosi jasne posljedice. Dok se sve to odvija u pozadini, vanjska slika obitelji ostaje besprijekorno savršena. Članovi obitelji prisiljeni su održavati taj privid savršenstva, često nauštrb vlastitih osjećaja i unutarnjeg mira.
Članak „Razumijevanje dinamike narcisoidnih obitelji“ odlično opisuje što se događa iza zatvorenih vrata obitelji u kojima postoji skrivena narcisoidnost:
- pretjerana kontrola,
- favoriziranje,
- površnost,
- okruženje u kojem članovi obitelji osjećaju da su stalno osuđivani ili omalovažavani,
- ekstremna konkurencija među članovima,
- neizgovorena pravila o tome tko može dobiti pažnju i kada,
- korištenje krivnje ili srama za kontrolu drugih,
- devalvacija određenih osoba,
- općenito zanemarivanje osjećaja drugih.
Ovo su uvjerenja narcisoidnih članova obitelji koja dovode do takvog nezdravog okruženja – ističu liječnici na platformi HeMED:
- Misle da su važniji i posebniji od drugih ljudi.
- Preuveličavaju vlastita postignuća i omalovažavaju tuđa.
- Jako su osjetljivi na bilo kakav neuspjeh ili kritiku, što ih čini ljutitima ili depresivnima.
- Zamišljaju da su vrlo pametni, lijepi ili važni.
Zašto je to tako? Narcistični poremećaj osobnosti
Iako se pojam „narcis“ često koristi kao opći izraz za opisivanje egocentričnosti, narcistični poremećaj osobnosti mnogo je više od toga. Ovaj složeni poremećaj, koji je opisan u „Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne poremećaje“, obuhvaća širok spektar ponašanja, uključujući osjećaj superiornosti, potrebu za divljenjem i nedostatak empatije. Iza ove grandiozne fasade narcističnog poremećaja često se krije krhka unutrašnjost. Iako se predstavljaju kao nepobjedivi, zapravo su vrlo osjetljivi na kritiku i neuspjeh.
Kada su povrijeđeni, mogu reagirati agresivno, povlačiti se ili se pretvarati da su skromni, sve kako bi sakrili svoju ranjivost. Tako postoje dva podtipa narcizma: grandiozni i ranjivi. Dok grandiozni tip češće nanosi štetu svojoj okolini kroz omalovažavanje drugih, ranjivi tip trpi iznutra, suočavajući se s intenzivnim osjećajem srama i tjeskobe. No, bez obzira na ovaj paradoks, narcisoidni poremećaj u svojoj srži uključuje sebičnost, neiskrenost i nedostatak empatije.
Tea Bašić je komunikologinja koja je završila propedeutiku psihoterapije i uvodnu edukaciju iz transakcijske analize, psihoterapijskog pravca, a trenutno pohađa napredni studij psihoterapije – TA202. Živi u Svetoj Nedelji s obitelji i nevjerojatno razmaženim biglom. Kada nije za računalom, istražujući ili pišući, pronaći ćete je na planinarskoj stazi ili sklupčanu uz knjigu. Voli putovati, a ljubav prema povijesti pripisuje djetinjstvu koje je provela s djedom, gledajući TV kalendar. Na društvenim mrežama (@teabasicc) nastoji inspirirati i potaknuti druge na čitanje, dijeleći knjiške preporuke i svoja iskustva iz edukacija u psihoterapiji.
