Često tražite na Google-u odgovor na ova pitanja? Znate li da 80% ljudi bar jednom u životu ima bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa? Kladim se da niste znali da se većini vaših poznanika javio bol u leđima bar jedan put u životu. Pitate se sigurno kako je taj bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa tako česta pojava?
Odgovorit ću vam kao liječnik, specijalista fizijatar koja se bori s ovom dijagnozom kod svojih pacijenata dugi niz godina. Ova tema je i mene zainteresirala s razlogom prije devet godina kada je moj suprug prvi put rekao da ga je nešto u leđima presjeklo i da ne može ustati.
Tako je sve i počelo.
Bila sam na specijalizaciji iz fizikalne medicine i rehabilitacije kada smo iscrpili sve fizikalne procedure u tom trenutku dostupne i nekako se riješili bola. Međutim, bol se ponovo javila nakon godinu dana i tada smo uradili magnetnu rezonancu lumbalnog dijela kralježnice i shvatili da je problem ozbiljniji.
Lumbalni dio kralježnice mog supruga, koji je tada imao 39 godina, je bio stariji za 20 godina kako mi je kolegica radiolog objasnila kada je pogledala nalaz. U tom momentu se pitate pa kako? Što sada?
Kao sportaša koji je uvijek trenirao mislio je da se to njemu ne može dogoditi. Kao i većina mojih pacijenata. Kako jedan pacijent reče baš danas: ”Moj tata ima sedamdeset godina i može raditi teže poslove od mene, a ništa ga ne boli.” Upravo tako, svakome se može dogoditi bol u vratu i bol u leđima i nema pravila.
Godine nisu bitne jer mi dolaze u ordinaciju i mlađi i stariji i muškarci i žene. Ono što je za sve njih isto je da uvijek kasne s pregledom, trpe bolove par mjeseci, neki i par godina, a degenerativni proces na pršljenskim diskovima napreduje i samo se čeka jedan pogrešan pokret kada će živac odgovoriti na pritisak koji mu je napravio izmijenjeni disk.
Naša se kičma tijekom procesa starenja mijenja, diskovi koji su kao amortizeri između pršljenova vremenom gube vodu i tako postaju tvrdi, a kičma manje savitljiva. Mišići koji drže diskove na svom mjestu su mali i da bi bili jaki i obavljali svoju funkciju treba da ih aktiviramo vježbama za jačanje posturalnih mišića. Naravno da to osoba koja ima problem s kičmom ne radi, nego vježba velike grupe mišića koje nemaju ulogu u stabilnosti kičme.
Ali problem počinje mnogo ranije, još u djetinjstvu kada djeca imaju lošu posturu, loše držanje i iskrivljenu kičmu. Roditelj pomisli da će se “to” samo ispraviti kada dijete poraste, da će se popraviti sve na bolje, a baš nasuprot tome se dešava da je manjak fizičke aktivnosti u djetinjstvu i adolescenciji jedan od glavnih faktora za lošu posturu i bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa kada odrastemo.
mr sci.med dr Gordana Ljoljić Dolić, specijalista fizijatar – nutricionista
Dolaze roditelji s djecom, uradimo pregled, preporučim vježbe, a roditelj kaže: ”Vježbat ćemo na raspustu kada imamo više vremena”. Ne vrijedi priča da si trebao početi s vježbanjem jučer, a ne za par mjeseci. Nakon par godina ponovo dođe dijete na pregled i vidimo, i ja i roditelj, da se držanje tijela nije popravilo, da su sada problemi i skolioza i kifoza i onda se pitamo kako sada dalje, što sada da radimo?
I ne bi oni ni tada došli, nego se dijete od 13 godina sada žali da ima bol u leđima. Djeca previše vremena provode sjedeći pred računalima, nemaju dovoljno fizičke aktivnosti, često imaju deformitet stopala tzv.”planta pedis ili ravna stopala” i tako mogu reći da ispune sve uvjete da se javi bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa u budućnosti.
A sad se pitate pa što je s djecom koja se bave sportom, kako oni imaju loše držanje i krivu kičmu. Odgovor je u svakodnevnom povijenom položaju tijela, sjedenju i sportu kojim se bave, nažalost, ne jačaju svoje posturalne mišiće. Postoje sportovi koji još više potpomažu nastanku boli u leđima. Rukomet, tenis, dizanje utega su samo neki od sportova koji uslijed čestih rotacija ili opterećenja kičme troše diskove, a taj proces dovodi do stanja bol u vratu i bol u donjem dijelu leđa.
Pogledajte koliko je profesionalnih sportaša operiralo kičmu, prestalo se baviti profesionalnim sportom, jer je kičma rekla: “Ja ne mogu više!”
Ono što sam primijetila, kada mi dođu pacijenti u ordinaciju, je da postoje određena zanimanja kod kojih se češće javlja bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa. Bol u vratu češće imaju žene koje rade za šivaćom mašinom, frizerke, računovođe koji rade ili porodilje koje djecu nose u naručju.
Bol u donjem dijelu leđa je češći kod žena koje obavljaju poslove u kojima je tijelo u polusagnutom i sagnutom položaju, npr. poljoprivredni poslovi, čišćenje ili podizanje tereta. Bol u vratu češće imaju muškarci koji rade kao programeri, automehaničari, kirurzi i sva zanimanja kod kojih je položaj glave ispred tijela i pogled prema dolje. Kod muškaraca koji imaju bol u leđima, najčešće su to vozači autobusa, kamiona, komercijalisti i trgovački putnici koji provode veliki broj sati vozeći.
Što učiniti kada se po prvi put javi bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa?
Osnovno je u prvoj akutnoj fazi mirovanje, jer će se tako izbjeći povreda živca i bol u vratu i bol u leđima koji nastaje uslijed pokretanja vrata i trupa. Preporuka je popiti nešto od analgetika, lijekova protiv bolova i miorelaksante, lijekove za opuštanje mišića.
Ako se bolovi ne smire u dva do tri dana svakako trebate pregled ljekara specijaliste fizijatra koji će na osnovu kliničkog pregleda odlučiti koji su modaliteti liječenja najbolji za vas i vaš problem koji imate. Često u praksi preporučim u ovoj akutnoj fazi uz fizikalnu terapiju i kortikosteroidne lijekove čiji je zadatak da smanje upalni proces na živcu koji je prignječen, ali dešava se da ni kortikosteroidi ne mogu uvijek da pomognu. To je prvi znak da treba uraditi magnetnu rezonancu vratne ili lumbalne kičme u zavisnosti gdje se bol javio.
Često se pacijenti muče godinama, a da nisu uradili ovaj pregled koji je neophodan kako bismo mogli nastaviti dalje liječenje. Na osnovu magnetne rezonance se vidi na kom nivou kičme je problem, koliki je problem i da li je pacijentu potreban neurološki pregled ili pregled neurokirurga u slučaju da je potrebna operacija kičme.
Osamdeset posto pacijenata nije za operaciju i može se vrlo uspješno fizikalnom terapijom riješiti bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa.
Najbitnije je krenuti na vrijeme s fizikalnom terapijom, jer čekanjem se gubi dragocjeno vrijeme koje utiče na stupanj oštećenja živca koji je izazvao bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa.
Fizikalnom terapijom se smanjuje napetost u mišićima, poboljšava cirkulacija i regeneracija tkiva koje je oštećeno i tako se smanjuje bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa.
Dekompresijska terapija je jedna od fizikalnih terapijskih procedura koja se pokazala sigurnom i bezbolnom metodom liječenja koja pomaže kod bola u vratu ili bola u leđima, a koje je uzrokovala diskus hernija. Prilikom protruzije diska u vratnoj ili lumbalnoj kičmi dolazi do pritiska diska na živac koji pripada tom nivou kičme i taj pritisak izaziva bol kod pacijenta.
Dekompresijskom terapijom se protruzirani disk vraća u svoje ležište i tako se živac oslobodi pritiska koji mu je stvarao degenerirani disk, a bol nestaje. U razgovoru s kolegicom koja radi dekompresijsku terapiju u Beogradu došle smo do zaključka da je nakon 10 dana dekompresijske terapije najbolja opcija da pacijent radi jedan puta mjesečno dekompresijsku terapiju kako bi održao željeno stanje bez bolova.
Znate li da američki piloti nakon svakog prekooceanskog leta koriste dekompresijsku terapiju kako bi rasteretili svoju kičmu i preventivno smanjili mogući bol u vratu i bol u leđima?
Kičma je jedan organ-sistem koji zahtijeva pažnju i održavanje, a kada se javi bol u vratu i bol u leđima najbitnija je fizikalna terapija i individualno vježbanje prilagođeno pojedincu.
U sklopu fizikalne terapije vježbe se uče i rade kako bi nakon fizikalne terapije pacijent nastavio s vježbama u kućnim uvjetima.
Pitaju me često pacijenti na kontroli, do kada da radim vježbe?
Moj odgovor je uvijek isti. Vježbajte do kraja svog života ako želite da nemate bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa. Redovno svakodnevno vježbanje bar 30 minuta će vam pomoći da posturalni mišići održe pršljenske diskove na svom mjestu, da ne dođe do protruzije diska što za posljedicu onda može imati pritisak na živac i bol u vratu koji se širi duž ruke ili bol u donjem dijelu leđa koji se širi duž noge.
Kroz dugogodišnji rad s pacijentima koji imaju bol u vratu ili bol u donjem dijelu leđa iskustvo nam je pokazalo da su dva modaliteta vježbanja najbolja DNS i SCHROTH terapija. O njima ćemo u idućem članku.
Autorica: Mr sc.mr dr Gordana Ljoljić Dolić
specialist fizikalne medicine i rehabilitacije
