Međunarodni dan žena slavi sva dostignuća ženskog spola. Prvi Dan žena se slavio 28. veljače 1909. godine u SAD-u temeljem deklaracije koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Ideja da se uopće obilježava međunarodni dan žena pojavila se početkom 20. stoljeća kada su se često događali protesti zbog loših radnih uvjeta.
Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća 8. ožujka 1857. u New Yorku.
Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’. Kasnije, u mnogim komunističkim državama, taj je praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao dan u kojem muškarci iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola. Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice.
Godine 1975., koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, UN su ga službeno počeli obilježavati. Donosimo vam nekoliko primjera marginalizacije žena i nedostatka jednakosti spolova kako bi nam svima poslužili kao podsjetnik zašto bi trebali vidjeti odobravanje žena i jednakost muškaraca i žena kao globalni prioritet.
1. Zlostavljanje žena jedan je od najvećih globalnih problema
Prema najnovijem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i partnera iz studije objavljene u studenom 2025., gotovo jedna od tri žene u svijetu (≈840 milijuna) doživjela je partnersko ili seksualno nasilje tijekom života — to uključuje nasilje intimnog partnera ili seksualno nasilje od drugog počinitelja.
U proteklih 12 mjeseci otprilike 316 milijuna žena (≈11 % onih starijih od 15 godina) doživjelo je fizičko ili seksualno nasilje od intimnog partnera.
Tiijekom 2025. godine u Hrvatskoj je ubijeno 19 žena. Od ovih 19 slučajeva, njih 15 se mogu smatrati femicidima.
2. Žene još uvijek sjede na manje stolica u parlamentima
Iako čine više od polovice svjetskog stanovništva, žene zauzimaju tek 27% mjesta u parlamentima diljem planete.
Prema najnovijim podacima međunarodne organizacije Inter-Parliamentary Union (IPU), u Hrvatskom saboru oko 33 % zastupnika čine žene — što znači da su žene značajno zastupljene, ali još uvijek u manjini u odnosu na muškarce.
Konkretno, od 150 mjesta u parlamentu 49 zastupnika su žene (oko 32,7 %).
Na globalnoj razini Hrvatska s tim udjelom zauzima nižu poziciju u usporedbi s mnogim zemljama.
Bez dovoljne zastupljenosti u vladi, društvo će i dalje nastaviti podcjenjivati položaj i snagu žena unatoč njihovoj brojčanoj nadmoći.
3. Žene u konfliktu uvijek ispaštaju
Studije pokazuju da svaka peta prisilno raseljena žena ili djevojka doživi seksualno nasilje, što dodatno ugrožava njihovu fizičku i psihičku sigurnost. Upravo zato globalni dokumenti poput Compact on Women, Peace and Security and Humanitarian Action upozoravaju da žene i djevojke često ostaju marginalizirane u humanitarnim i mirovnim procesima, čime se dodatno pogoršavaju njihove potrebe za zaštitom i pristup pravima.
Zbog toga se uporno degradiraju žene koje žive u konfliktnim područjima ili situacijama.
4. Siromaštvo najviše pogađa žene
Preko 351 milijun žena i djevojaka moglo bi ostati u ekstremnom siromaštvu do 2030. ako se ne uvedu politike za rodnu ravnopravnost. Žene čine oko 63 % globalno nepismenih, mladih i odraslih osoba, što pridonosi njihovoj ekonomskog ranjivosti.
Više od 2 milijarde žena i djevojaka nema pristup osnovnoj socijalnoj zaštiti, što povećava rizik od siromaštva, bolesti i ekonomske ovisnosti
Samo jedan primjer – Talibani trenutno zabranjuju srednjoškolsko i visoko obrazovanje za djevojke i žene u Afganistanu. Više od 2,2 milijuna djevojaka je pogođeno ovom zabrana.
5. Dvostruka pravila za žene i muškarce
I na kraju – pravne nepravde koje se događaju na sudovima. Najveći broj postupaka radi diskriminacije odnosi se na radne sporove, pri čemu radnice najčešće traže sudsku zaštitu nakon što su im već znatno ugrožena prava ili je došlo do prestanka radnog odnosa. U pritužbama pučkoj pravobraniteljici 2024., žene su podnijele 169 pritužbi vezanih uz diskriminaciju po spolu.
Socijalne, političke i ekonomske diskriminacije žene koje se događaju skoro u svakoj zemlji svijeta toliko su brojne da ne mogu stati na našu stranicu. Prema podacima Svjetskog Ekonomskog Foruma, ta rodna nejednakost neće biti zatvorena sve do 2186. godine.
Nije baš sve toliko crno
U izvješću Europske komisije She Figures 2024 , Hrvatska se ističe kao jedna od najuspješnijih zemalja EU u području rodne ravnopravnosti u znanosti i inovacijama. Zemlja je među vodećima po udjelu žena u istraživanju, a prednjači po broju znanstvenih publikacija čije su autorice žene.
Prema podacima FINA-e, 21,4 % trgovačkih društava u Hrvatskoj 2023. bilo je isključivo u vlasništvu žena, a kada se uključe i suvlasništva, udio ženskog poduzetništva prelazi 30 %.
SELECTIO Indeks žena više od 20 godina mjeri udjel žena u upravama društava u sastavu dioničkog indeksa CROBEX, a u 2026. godini porastao je na 23,81%, u odnosu na 22,54% iz istog razdoblja prošle godine.
