Zagađujemo okoliš, nismo zahvalni na stvarima koje imamo. Postali smo nezasitni. Želimo samo uzeti i uzeto iskoristiti, a kad smo završili s iskorištenim želimo to samo negdje ostaviti iza sebe.
Održivi razvoj pojam je koji je u zadnjih 15-ak godina postao globalno rasprostranjen. Pojam održivog razvoja ističe nastojanje ljudskog bića prema promjeni ustaljenog načina života, stavova, vrijednosti, navika.
Ovo su edukativni, praktični savjeti za svakodnevnu primjenu kako živjeti održivi način života.
1. Smanjenje količine upotrebe vode #birajsvakukap
- Zatvaranje slavine tijekom pranja zubi ili suđa
- Tuširanje umjesto kupanja u kadi, po mogućnosti u trajanju do 5 minuta (još je bolje zatvoriti slavinu tijekom sapunanja kose i tijela)
- Prilikom kuhanja kave/čaja treba se koristiti ona količina vode koja će se stvarno iskoristiti (mjerenje šalicama). Preostala prokuhana voda nakon kuhanja kave/čaja može iskoristiti za novu pripremu kave/čaja, ali i za zalijevanja biljaka jer prokuhana voda ne sadrži kamenac te je i bolja za biljke (isto je s vodom od kuhanja tjestenine jer ona sadrži minerale, ali ne smije biti zasoljena)
- Za one koji žive u kući, skupljanje kišnice je korisno za zalijevanje biljka jer je to “najmekša” voda, bez kamenca
2. Smanjenje količine upotrebe plastike #birajvisekratno
- Obavezno nošenje svoje vrećice u kupnju (platnene ili plastične vrećice koje su jaki izdržljive i nikako nisu jednokratne)
- Kupnja rasute hrane, odnosno, kupnja bez ambalaže za namirnice za koje je to moguće: voće i povrće (izvagati bez plastične vrećice i naljepnicu s cijenom zalijepiti na košaru), grahorice, sušeno voće i sjemenke (ponijeti svoju (plastičnu ili staklenu) ambalažu).
- Zamrzavanje hrane u staklenke sa širokim vratom kako ne bi pukle (u slučaju zamrzavanja tekućina, ostaviti mjesta pri vrhu da ima mjesta za širenje.) Na ovaj način mogu se zamrzavati svježi začini, voće, ostaci ručka i dr. Dodatna mogućnost je zamrznuti hranu u plastičnu ambalažu koju imamo kod kuće, umjesto zamrzavanja u plastičnim vrećicama
- Kompostiranje – skoro trećinu kućnog otpada čini bio otpad koji trune u vreći za smeće, a kompostiranjem se prirodni otpad vraća prirodi
- Plastičnu ambalažu koju imamo možemo koristiti za nošenje ručka, kupnju nekih namirnica kada želimo izbjeći dobivanje nove plastične ambalaže (npr. za kupnju sira i vrhnja na tržnici, nošenje ručka na posao i sl.)
3. Upravljanje otpadom s naglaskom na otpad od hrane #birajbezotpada
- Planiranje obroka i poznavanje prehrambenih navika da se izbjegne kupnja previše hrane
- Kupnja banana i drugog voća i povrća koje je odvojeno od bunta, a koje inače ne bi bilo kupljeno i time je osuđeno na propast
- Izbjegavanje akcija koje nude kupovinu više proizvoda za manje novca ako kupljenu hranu zaista nećemo konzumirati. Time će kupljena hrana propasti čime nismo uštedjeli nego izgubili novac.
- Čišćenje frižidera – osmišljavanje novih jela od onoga što imamo u frižideru kako bismo izbjegli bacanje hrane
- Prilikom kuhanja povrća ili mesa, ne treba bacati vodu u kojoj se kuhalo jer se ona može zamrznuti i iskoristiti kao temeljac za buduću juhu, varivo, rižoto i sl.
- Zamrzavanje voća i povrća kojeg trenutno imamo previše za kasniju konzumaciju, odnosno, kiseljenje ili pripravljanje hrane koja traje duže vrijeme (pekmezi, sokovi i sl.)
- Poklanjanje viška hrane obitelji i prijateljima
- Izbjegavanje kupnje prethodno narezanih narezaka poput sira, ili šunke jer su najčešće pakirani u jednokratnu plastiku koja se ne reciklira. Kupnja istih namirnica u komadu stvara manje otpada, a poželjno je po mogućnosti kupovati od malih lokalnih proizvođača.
- Štednja energije prilikom kuhanja – vodi treba duplo više vremena da zavrije u zaklopljenoj posudi nego otklopljenoj
