Mnogi od nas imaju onaj čudan osjećaj da su „službeno ostarjeli“ već u ranim dvadesetima, dok se mnogi i u 50-ima osjećaju kao tinejdžeri. Rođendan za rođendanom budimo se uz rečenicu: „E, sad se stvarno osjećam staro“. Kroz šalu tvrdimo da je prava starost stigla onda kada nas više veseli nova tava za pečenje nego noćni izlazak.
Ipak, unatoč svim tim osobnim mjerilima, teško je doista odrediti kada počinje odrasla dob. Prema istraživačima sa Sveučilišta Cambridge, možda mnogo kasnije nego što mislimo. Naime, prema njihovim istraživanjima, ostajemo u „proširenoj adolescenciji“ sve do 30. godine života.
Četiri ključne „ere“ našeg mozga
Nova studija Sveučilišta Cambridge analizirala je snimke mozga gotovo 4000 ljudi, od beba mlađih od godinu dana do osoba starih 90 godina.
Istraživači objašnjavaju da se način na koji su neuronske veze organizirane mijenja s godinama te je povezan s kognitivnim, bihevioralnim i mentalnim funkcijama. Mapirali su te veze i promatrali kako se mozak mijenja kroz život, te otkrili četiri ključna razdoblja – svojevrsne prekretnice.
Već postoje određene dobi kojima pripisujemo velike životne promjene, kao što je ‘kriza srednjih godina’, ali istraživanje kaže da se na približno 9, 32, 66 i 83 godine smjer razvoja mozga značajno mijenja. Kako navodi The Guardian, glavni autor studije Duncan Astle kaže: „Kad se osvrnemo unatrag, mnogi od nas osjećaju da im je život obilježen različitim fazama. Ispada da kroz njih prolazi i naš mozak.“
Djetinjstvo: do 9. godine
U ovoj fazi smanjuje se „učinkovitost“ povezivanja u mozgu, dok istovremeno rastu siva i bijela tvar. To je razdoblje intenzivnog razvoja i formiranja osnovnih funkcija.
Adolescencija: sve do ranih 30-ih
Prema istraživanju, „adolescencija“ mozga traje do prosječne dobi od 32 godine. Da, prema neurolškim pokazateljima, mi smo tinejdžeri dvostruko duže nego što smo mislili.
Bijela tvar u mozgu nastavlja rasti tijekom ove faze, a mreže komunikacije unutar mozga postaju sve preciznije. To može dovesti do boljih kognitivnih sposobnosti i mentalne usklađenosti. Nakon toga počinje prava odrasla faza, koja traje više od tri desetljeća i karakterizirana je stabilizacijom i jačom organizacijom moždanih regija.
No, kako naglašava voditeljica istraživanja Alexa Mousley, to ne znači da se ljudi u kasnim dvadesetima ponašaju kao tinejdžeri, nego je riječ o obrascu promjena, ne o nezrelosti. „Ne tvrdimo da se ljudi u kasnim dvadesetima ponašaju kao tinejdžeri, niti da njihov mozak izgleda kao tinejdžerski. Radi se o obrascu razvoja“, pojašnjava.
Starost: nakon 66. godine
U fazama rane starosti, oko 66. godine i kasne starosti, oko 83. godine, dolazi do postupnog pada povezanosti u mozgu, povezanog s degeneracijom bijele tvari. To su razdoblja kada organizacija mozga počinje slabjeti, što može utjecati na pamćenje, koncentraciju i mentalnu fleksibilnost.
Zašto je razumijevanje promjena mozga važno?
Astle objašnjava da je ključno razumjeti kako razvoj mozga ne teče linearno, nego kroz nekoliko velikih prekretnica: „Shvaćanje da razvoj mozga nije ravna linija, već put s nekoliko ključnih skretanja, pomaže nam otkriti kada je mozak najranjiviji na poremećaje.“
Mousley dodaje da mnogi mentalni poremećaji počinju upravo u „proširenoj adolescenciji“, zbog čega ovo istraživanje može pomoći u ranijem prepoznavanju rizika i boljem razumijevanju mentalnog zdravlja.
Možda smo mislili da odraslost počinje punoljetnošću, prvim poslom ili prvom poreznom prijavom. No mozak ima vlastiti kalendar – i prema njemu, stvarna zrelost stiže tek u tridesetima.