Osim po kvalitetnijoj domaćoj i svjetskoj književnosti, Naklada Ljevak na je u hrvatskom književnom prostoru poznata i po izvrsnoj publicistici, djelima mahom ponajboljih domaćih i svjetskih mislilaca i teoretičara.
Izuzetno nam je zadovoljstvo predstaviti vam čak četiri djela nedavno objavljena u njihovoj Biblioteci Bookmarker čiju petnaestu godišnjicu postojanja uskoro obilježavamo.
Nakon svjetskog publicističkog hita O tiraniji sveučilišnog profesora Timothyja Snydera za ljubitelje najbolje publicistike pripremili su knjige raznih tematika.
Zvijezda u usponu na području političke i socijalne misli, Rutger Bregman (kojemu je tek 29 godina) u svojoj četvrtoj knjizi, Utopija za realiste, vodi čitatelja na putovanje kroz povijest ideje o kojoj se u centrima moći pa onda i na periferiji priča već desetljećima – o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka (UTD) – o kojoj se napokon prestaje razmišljati kao o utopiji (treba podsjetiti da su se nekad i mirovine činile utopijom). Zanimljivo je da ideja o UTD-u nadilazi tradicionalnu podjelu na ljevicu i desnicu – u svijetu postoji niz uglednih zagovornika uvođenja UTD-a na jednoj i drugoj strani političkog spektra, poput Jamesa Tobina, Johna Kennetha Galbraitha, Miltona Friedmana pa sve do ikone neoliberalne misli Friedricha von Hayeka.
„Utopija za realiste“ na svjež i uvjerljiv način izlaže argumente u prilog tvrdnji da je došlo vrijeme da se ideja uvođenja UTD iz utopije pretvori u realnost, kao što se na pokusnoj bazi već događa u Finskoj, Danskoj, Kanadi, SAD-u (u Oaklandu u Kaliforniji i na Aljasci), a o njezinom se provođenju ozbiljno razmišlja u Indiji, Škotskoj i mnogim drugim zemljama. Govoreći o ovoj knjizi kao o obveznom štivu za svakoga tko želi biti uključen u diskusiju o neposrednoj budućnosti našega društva, utjecajni sociolog Zygmunt Bauman knjigu je opisao kao „briljantnu, istinski prosvjetljujuću i izrazito čitku“, jednu od rijetkih koje vas uspijevaju iznenaditi i dovesti u pitanje ono što ste mislili da znate.
Hvaljeno publicističko djelo Mustafe Akyola Islamski Isus donosi priču o Isusu i njegovoj majci Mariji, onako kako se o njima govori u Kur’anu, i istražuje koliko se islamska slika o Nazarećaninu poklapa s Biblijom, ali i s drugim ranokršćanskim izvorima, osobito s apokrifima. Knjiga jako dobro otkriva fascinantne sličnosti između islama i judeokršćanstva, ogranka rane Crkve koji je proglašen herezom.
Judeokršćani su bili kršćani židovskoga podrijetla koji su Isusa slavili kao ljudskog – a ne božanskog – Mesiju. Akyol pokazuje kako je njihova jedinstvena vjera nestala iz povijesti nakon prvih nekoliko kršćanskih stoljeća, da bi je početkom 7. stoljeća u Arabiji obnovio novi prorok, Muhamed. Time dolazimo do vrlo intrigantnih pitanja o ishodištima islama, odnosno do povezanosti ove religije s judaizmom i kršćanstvom.
Knjiga Internet nije odgovor britansko-američkog pisca i teoretičara novih medija Andrewa Keena, kojeg nazivaju „Christopherom Hitchensom interneta“, snažan je, odvažan i uvjerljiv manifest u kojem autor propituje neke od pogubnih utjecaja interneta na ekonomiju, kulturu i društvene vrijednosti.
Autor u knjizi iznosi tehnološku i ekonomsku povijest interneta – od njegovih početaka 1960-ih, preko uspona velikih internetskih kompanija do sve učestalijih nastojanja da se monetizira gotovo svaka ljudska aktivnost – istražujući pritom kako internet preobražava suvremeni svijet – često uz previsoku cijenu.
Keenova kritika interneta i Silicijske doline insajderska je i upućena, jer on je jedan od važnih protagonista internetske revolucije, koji je i sam radio u Silicijskoj dolini.
Ipak, uza svu kritičnost prema negativnim aspektima Interneta, Keen nije tehnofob niti oponent kulture interneta nego, prema riječima jednog od kritičara, njegova savjest.
Autor Mario Katić nakon višegodišnjega terenskog i arhivskog istraživanja na prostoru zaobalnoga dijela primorske Hrvatske te uz osnovnu metodologiju rada – multilokalnu etnografiju – proširuje dosadašnja istraživanja koja su se fokusirala samo na religijsko-simboličkom značenju mirila tražeći davno izgubljeno značenje ove prakse.
U knjizi Smrt u dalmatinskom zaleđu priča o mirilima tu ne staje. Mirila su i dio puno širih praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom, ona su i nematerijalna kulturna baština Republike Hrvatske, turistička atrakcija, izvedbena umjetnost i mjesto sjećanja. Promjenom životne svakodnevice, pojavom turizma, djelovanjem nekoliko pojedinaca mirila su od gotovo nestale religijsko-simboličke prakse postala nematerijalna kulturna baština i turistička atrakcija južnoga Velebita.
Promjenom životne svakodnevice i institucionaliziranjem smrti mirila su u Bukovici i nekim dijelovima Zagore postala mjesta tjelesnoga društvenog sjećanja. Služeći kao inspiracija Josipu Zankiju, mirila su postala i izvedbena umjetnost. Autor u knjizi razmatra i širi, europski kontekst praksi obilježavanja mjesta odmaranja s pokojnikom u kojem pokazuje nesumnjivo postojanje dviju razina ovih praksi. Prva je mjesto odmaranja i obilježavanja mjesta odmaranja, praksa koja je zabilježena u gotovo cijeloj Europi. Druga je oblik regionalnih specifičnosti kao što su mirila, karsikko, offerkast, cairns i križ-drvo.
Iako tematski vrlo različite, sve su ove knjige vrijedni doprinosi tokovima suvremene misli i područjima kojima se bave. Sve su one, ujedno, i samo mali dio onoga što nas u Biblioteci Bokmarker očekuje u godinama pred nama.
