O temama o kojima se govori ispod glasa i u krugu najbliži prijateljica, She.hr otvara panele i posvećuje im puno pažnje na svom portalu. U listopadu 2024. godine, ali i čitavu ovu godinu, naglasak stavljamo na hormonalne promjene, posebice one u perimenopauzi i menopauzi o kojima se u javnosti ne govori ni često ni glasno. Hormoni igraju veliku ulogu u našem životu, od puberteta preko trudnoće sve do menopauze o kojoj premalo govorimo. No da je interes za ovu temu velik pokazala je i anketa koju smo proveli među čitateljicama portala.
„Veliko hvala našim čitateljicama. Naime, njih gotovo 2500 ispunilo je anketu koja nam je poslužila kao dobra baza ovog današnjeg panela tijekom kojeg ćemo, nadam se, nešto naučiti“, objasnila je Ljubica Jurič, urednica portala She.hr.
I uistinu je to bila odlična podloga panelu u kojemu su sudjelovale specijalizantica 5. godine iz endokrinologije i dijabetologije dr. med. Petra Meliš, ginekologinja dr. med. Maja Gudelj iz Poliklinike Gnecej, nutricionistica Karmen Matković Melki iz Poliklinike Leptir, psihologinja Maja Vučić i poduzetnica i influencerica Marjeta Kessler.
Na samom početku panela moderatorica Petra Habdelić istaknula je zanimljiv podataka kako je prema popisu stanovnika Hrvatske iz 2021. prosječna Hrvatica ima negdje oko 46 godina što znači da – ulazi u menopauzu.
Mali alarmi koji upućuju da je vrijeme za endokrinološku obradu
„Iako određene hormonske neravnoteže ne pokazuju simptome, pacijentice koje imaju problema s promjenama menstrualnog ciklusa, kroničnim umorom, nesanicom, aknama, pojačanom dlakavošću, naglim dobitkom ili gubitkom tjelesne mase, ali i nemogućnošću mršavljenja unatoč prehrani i tjelovježbi, kao i glavoboljama ili dvostrukim slikama, trebale bi potražiti pomoć liječnika. Naš zdravstveni sustav ima svoje limite i ne postoje smjernice za obiteljsku medicinu što svaka osoba treba napraviti od endokrinoloških pretraga, osim glukoze i masnoće u krvi, jednom godišnje kod svog liječnika.
No svi ovi mali alarmi uzbuna su za odlazak liječniku obiteljske medicine koji će ih uputiti k nama. Uz temeljitu obiteljsku anamnezu, pacijentice usmjeravamo na daljnju endokrinološku obradu“, ukazala je dr. Petra Meliš na simptome perimenopauze i menopauze koje smo možda sklone ignorirati, jer nam se čini da su ”tek” posljedica stresa i užurbanog načina života.
Poduzetnica i influencerica Marjeta Kessler i sama se prije dvije godine susrela s prvim simptomima perimenopauze. Neredovite i prečeste menstruacije, nesanice i glavobolje utjecale su na kvalitetu života.
„Iako sam čitav život imala uredan ciklus i nikad nisam imala problema s glavoboljama, odjednom sam imala menstruaciju svakih 15 dana i neizdržive glavobolje. Upravo zbog promjene ciklusa sam odmah potražila pomoć liječnika i napravila hormonsku analizu. Kako hormonalni disbalans nije bio strašan, u dogovoru sa svojim ginekologom posegnula sam za prirodnom terapijom.
Promijenila sam i način života. Otišla sam iz velike korporacije i počela živjeti uredniji, zdraviji život. Prije sam uvijek radila prekovremeno, mislila da moram nešto završiti, dodati… Doma bi dolazila pregorena i mrtva, nije mi se dalo otići vježbati i razmišljati o tome što ću pošteno pojesti, nego bih pojela prvo što nađem.
Danas se budim naspavana, odmorna i nemam budilicu osim ako negdje idem. Bioritam mi se posložio, a ja sam smanjila pritisak i prihvatila da je ok napraviti koliko mislim da mogu“, istaknula je Marjeta koliko joj je u normalizaciji ciklusa pomogla i promjena stava.
Bez velikih očekivanja – male konzistentne svakodnevne radnje put su do uspjeha
Koliko same sebi stvaramo pritisak objasnila je i psihologinja Maja Vučić. Naime, hormonalni je sustav glavni pokretač i modulator svih kemijskih procesa u tijelu uz sinergiju okolišnih čimbenika, pa je njegova funkcionalnost iznimno bitna za svakodnevni život. Činjenica je da možda ne možemo kontrolirati hormone, no možemo svoju reakciju na njih.
„Kad razmišljamo o tome što sve moramo i što se sve može dogoditi, projiciramo problem koji možda uopće ne postoji. Naš mozak ne može prepoznati jesmo li mi stvarno u problemu ili o tome tek razmišljamo, pa amigdala šusne kortizol, hormon stresa, zbog kojeg postajemo anksiozni. No zapravo, mi same možemo utjecati na količinu stresa tako da si kažemo da ne moramo mnoge stvari raditi. Stvari za koje mislimo da drugi očekuju od nas. Da, možemo jednom ostati prekovremeno ako gori. Možemo možda i idućih pet dana, ali negdje moramo povući granicu da ne dođe do sagorijevanja, da nas kortizol ne pojede. Uđemo u začarani krug, pa ćemo doći doma, nismo se isključili iz jedne uloge, stalno mozak radi unaprijed, što još moram, što me još čeka… Meni je manje važno neoprano posuđe ako mogu sa svojim djetetom ležati na kauču i ne raditi ništa. Jer ona je jednom dijete, ne mogu joj reći budemo za 10 godina kad mama zaradi dovoljno novaca, pa ću moći manje raditi. Život nam ide“, objašnjava Maja koliko je važno realno sagledati prioritete i djelovati.
Svi smo mi svjesni da su zdrava prehrana, redovita tjelovježba i dobar san sveti gral uravnoteženog i zdravog života. No isto tako, iako u teoriji to znamo, u praksi je to puno teže postići. Kako promijeniti stvari otkrila je nutricionistica Karmen Matković Melki.
„Sve moje pacijentice bi htjele velike promjene odmah, a to je najbolji put za odustajanje i neuspjeh. Meni je iskustvo pokazalo kako su male konzistentne svakodnevne radnje put do uspjeha. Iznimno je važno educirati se i osvijestiti zašto nešto radite. Ja ću u tome pomoći, no vi ste te koje trebaju shvatiti zašto bi ujutro trebale doručkovati ili zašto vam tijelo govori da radije ne doručkujete odmah čim otvorite oči. Jer svaka ima svoj individualni ritam. Kad ga uspostavite, onda postepeno mijenjajte navike. Probavno zdravlje ključno je kad pričamo o hormonima, a o njemu i dalje premalo govorimo. Važan je to simptom koji uopće ne povezujemo s hormonima, nego jeo sam, nisam jeo, imaju mi svi u obitelji sporu probavu… Pa zašto imaju? Postoji li neka genetska i hormonalna podloga u svemu tome? Malo je onih koji o tome razmišljaju“, primjećuje Karmen.
Prevencija za perimenopauzu i menopauzu trebala bi početi sredinom 30-ih
Kako se hormonalni balans mijenja kroz godine i koje su to stvari na koje trebamo sad paziti da bi bile dobro u budućnosti, otkrila je ginekologinja dr. Maja Gudelj.
„Prosječni životni vijek žene je 80 godina, a prvi simptomi perimenopauze počinju se javljati u četrdesetima. Dakle, trebamo biti svjesne da smo pola života u perimenopauzi i menopauzi, što je polovica života u kojoj nas mnogo toga očekuje. Estrogen i progesteron su ključni hormoni u svim fazama života žene, no u vrijeme menopauze dolazi do pada estrogena i progesterona, čemu prethodi perimenopauza s velikim fluktuacijama razine hormona.
Upravo te fluktuacije izazivaju simptome poput valunga, nesanice, promjena raspoloženja koje mogu dovesti do depresivnih i anksioznih poremećaja. Zatim je tu seksualna nezainteresiranost praćena uro-ginekološkim simptomima koji izazivaju suhoću rodnice, infekcije, nelagodu, pa i bol za vrijeme spolnih odnosa što može utjecati i na narušavanje partnerskih odnosa, jer tu priču loše komuniciramo sa svojim partnerom“, govori dr. Gudelj.
„Prevencija za perimenopauzu i menopauzu trebala bi početi sredinom 30-tih kad bi trebale shvatiti važnu ulogu tjelovježbe i održanja mišićne mase. Ako se tjelovježbom počinjemo baviti u perimenopauzi, nećemo dobiti nove mišiće nego ćemo zadržati svoju mišićnu masu koja nam omogućuje da imamo dobar lokomotorni i kardiovaskularni sustav. Djelovat će ona i na raspoloženje i rad mozga.
Naravno, zbog održavanje tjelesne težine i mišićne mase, bitna je prehrana koja nam koristi u toj životnoj dobi. Nije rješenje prvenstveno razmišljati o suplementima, nego moramo biti svjesni da je prehrana bogata vitaminom D, kalcijem, omega-3 masnim kiselinama i vlaknima, prehrana u kojoj dominira povrće ono što su ustvari „suplementi“ u tom životnom razdoblju. Treba zastati i razmisliti o emocionalnom zdravlju i stresu, naučiti se nositi s izazovima u životu. Možda posegnuti za meditacijom, jogom, boravkom u prirodi… Ili tek uzeti pauzu u danu i razmisliti gdje idemo, što želimo. Sve to treba uključiti u pripremu za perimenopauzu i menopauzu“, zaključuje dr. Gudelj koja ističe i važnost hormonske, ali i fitoterapije za lakši prolazak kroz perimenopauzu i ulazak u menopauzu.
Zaključak panela je da su edukacija i usvajanje zdravih životnih navika kao što su redovita tjelesna aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena prehrana i redoviti liječnički pregledi ključ lakšeg prolaska kroz perimenopauzu i menopauzu i ulazak u drugu polovicu života.
Cijeli panel možete poslušati/pogledati na našem YouTube kanalu, a rezultate ankete možete pronaći OVDJE.
Malim koracima krenule smo već nakon panela uživajući u ukusnim i zdravim zalogajima Kata gluten free, ispijajući matchu brenda Materia life i u konačnici guštajući u gutljajima Segafredo kave dok smo nastavljale neobavezni razgovor nakon službenog dijela panela. Jer kao i inače, i ovaj She.hr panel premašio je planirano vrijeme zahvaljujući temi koja je izazvala veliki interes publike.
- Fotografije: Ana Vorkapić, WorkApic Studio
- Snimatelj Kristian Sabol
Projekt SheHarmony podržali su brendovi Almagea, Bioderma, Centar zlata, Intimina, OmniBiotic, Tvornica zdrave hrane i Uriage.
Darujemo jednu čitateljicu proizvodima naših sponzora.
Pravila su jednostavna:
- U komentare, na dnu članka, na webu napišete #shehr (Ako imate problema s prijavom, proučite https://she.hr/kako-sudjelovati-u-nasim-darivanjima/)
- Pratite nas putem društvenih mreža Facebook, Instagram, TikTok i YouTube
- Možete se prijaviti samo jednom!
Prijave primamo do 25. listopada točno u podne.
Random biramo, a dobitnici nakon objave svoje dostavljaju u inbox na našem Facebooku podatke (ime i prezime, adresa i obavezno broj telefona, radi dostavnih službi). Podatke koje ostavite koristimo isključivo u svrhu dostave paketa.
Darove šaljemo samo na adrese u Hrvatskoj u roku 30 dana od javljanja dobitnika.
Dobitnici će biti objavljeni u sklopu ovoga članka te dodani kao komentar na Facebook objavi.
Ako želite provjeriti jeste li jedan od dobitnika, upišite svoje ime u tražilicu na našem webu.
Dobitnica Darija Navoj
Trenutke za pamćenje skuplja od 1981. godine. Kao srednjoškolka željela je biti rendžerica u nacionalnom parku, pa je studirala biologiju. Na prvom raskrižju odabrala je drugačije skretanje od očekivanog, pa je više od desetljeća bila urednica modnog portala, s posebnim guštom prateći i pišući o hrvatskoj modnoj sceni. Na drugom raskrižju odabrala je opet drugačije skretanje od očekivanog i postala freelance novinarka. Danas putuje, planinari, kuša i iskušava, testira i otkriva… I o tome pomalo kucka.