S jedne strane Virovi, s druge Vjerovi! Za više od 18 kilometara vodenog toka neobične ljepote u srcu Spačvanske šume pored grada Otoka do sada su znali uglavnom lokalni stanovnici i strastveni ribiči. No, od sada će na obalama ove dugo čuvane tajne Srijema i Slavonije uživati ljubitelji prirode, aktivnog odmora i oni kojima su mir i osama najveći luksuz.
Od 1. svibnja otvaraju se vrata novog Bioekološko-edukacijskog centra Virovi, vrijednog više od 25,5 milijuna kuna. Ova najveća turistička investicija u Vukovarsko-srijemskoj županiji, sufinancirana sredstvima EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ima 62 ležajeva u 15 soba, restoran sa stotinu mjesta i poznatim slavonskim i srijemskim specijalitetima, wellness kutak s jacuzzijem, parnom i finskom saunom, sobom za masažu i relax zonom. Atrakcija novog centra je multimedijska dvorana za jedinstveni doživljaj bogatog biljnog i životinjskog svijeta mistične Spačve, najveće šume hrasta lužnjaka u Europi.
Na Vratima Spačvanskog bazena
„Kod nas gost može provesti kvalitetno vrijeme, lijepo se opustiti i provesti, uživati u bogatoj gastronomiji i naučiti puno toga o prirodi i očuvanju okoliša. Naš Bioekološko-edukacijski centar smješten je na samom ulazu u Spačvansku šumu koja se proteže na više od 40 tisuća hektara. Zbog toga je i dio službenog naziva ovog projekta Vrata Spačvanskog bazena. S obzirom na karakter i veličinu investicije riječ je o strateškom projektu na području Vukovarsko-srijemske županije. Nositelj je Grad Otok, a partneri su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Vukovarsko-srijemske županije, TZ Vukovarsko-srijemske županije i Udruga za zaštitu prirode i okoliša Zeleni Osijek“, ističe Marija Čolaković, v.d. ravnateljice Ustanove Virovi.
Virovi su savršen izbor za obitelji s djecom, parove i prijatelje, rekreativce i ribolovce, u potrazi za izoliranim mjestom na kojem će napuniti baterije, a kad pandemija bude zauvijek iza nas u ovoj prekrasnoj oazi uživat će grupe, organizirat će se team buildinzi i škole u prirodi.
Zaplovite u pustolovinu
Šuma liječi. Romantičari će uživati u pješačenju, rekreativci u nordijskom hodanju ili trčanju šest kilometara dugim poučnim stazama Virovi-Lože. Dobra je opcija i vožnja biciklom jednom od tri rute – Virovi, Spačva i Bosut. Na dva kotača možete i do Suvare, raritetnog mlina na suhi pogon u Otoku, a biciklističkom rutom Srijem i do Šumarskog muzeja u Bošnjacima ili pitoresknih Nijemaca.
Ispred Bioekološko-edukacijskog centra malo je pristanište, početna točka za vodenu avanturu. Zaveslati u kanuu ili kajaku na Virovima poseban je doživljaj. Ako niste u formi, zaplovite čamcima ili izletničkim brodom na solarni pogon za 50 osoba i uživajte u najljepšim zvukovima prirode.
Oko vas nepregledna šuma, s jedne strane obale Lože – više od stotinu hektara posebnog rezervata šumske vegetacije sa slavonskim hrastovima visokim i do 40 metara, možda ugledate orla štekavca, bijelu i crnu rodu, sivu i bijelu čaplju… Imate li sreće među stablima ćete opaziti običnog jelena ili jelena lopatara. Iskustvo za pamćenje u netaknutoj prirodi Spačvanskog bazena koji je dio mreže Natura 2000.
U carstvu hrasta lužnjaka
U prosjeku je promjera do 2,5 metra, najviši primjerci narastu i do 50 metara, a može živjeti do dvije tisuće godina. Iznimno je cijenjen u svijetu, od njega su se po čitavoj Europi gradili crkveni krovovi, poznate građevine poput neogotičkog parlamenta u Budimpešti ili Nove vijećnice u Beču, a u barriqueu od slavonskog hrasta odležavaju najbolja vina…
Slavonski hrast lužnjak iznimno je važan za gospodarstvo ali i eko sustav Srijema i Slavonije. Stručnjaci su izračunali da za vrijeme vegetacijskog razdoblja po jednom hektaru troši nekoliko tisuća tona vode koju ispušta u zrak.
O Virovima
Ni najstariji stanovnici ne sjećaju se da su Virovi ikad presušili. Vodu skupljaju u spačvanskom bazenu na području Otoka i Bošnjaka. Nisu ni rijeka, ni jezero. Stručnjaci kažu kako se od njih se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama, većim dijelom godine imaju karakteristike močvare s močvarnom vegetacijom u priobalnom pojasu. S ukupnom površinom od 79 četvornih metara, u prosjeku su široki oko 60, ponegdje čak više i od stotinu metara, a najveća izmjerena dubina im je sedam metara.
