Šetnja zaštićenom povijesnom jezgrom Iloka, svojevrsno je putovanje u prošlost, a uskoro ćete moći prošetati i južnom stranom obnovljenih srednjovjekovnih zidina, dok će polukula na njihovoj sjevernoj strani zasigurno postati najatraktivniji iločki vidikovac s kojeg pogled puca na Dunav i Vojvodinu.
Ilok je posljednjih mjeseci veliko gradilište, intenzivno se radi na sanaciji impresivnih zidina zbog kojih ovaj grad nazivaju i Dubrovnikom na Dunavu. Radovi su pri samom kraju pa će Ilok dobiti još jednu atrakciju zbog koje ga jednostavno morate posjetiti.
Uz zidine, rekonstrukcijom su obuhvaćeni i zgrada Žitnice, Podrumarove kuće i franjevačkog samostana. Riječ je o jednom od najvećih projekata u Vukovarsko-srijemskoj županiji, vrijednom nešto manje od devet milijuna eura, koji je s gotovo 6,7 milijuna eura sufinancirala Europska unija iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014. – 2020.
Izgradnja zidina, započela je još u 13. stoljeću, u 15. stoljeću šire se prema zapadu, a za njihov do danas sačuvani srednjovjekovni oblik zaslužan je Nikola Iločki, najznačajniji gospodar Iloka, ban Hrvatske, Slavonije i Mačve, vojvoda sedmogradski, od 1471. i kralj Bosne.
Svetac koji je živio u Iloku
Na poziv Nikole Iločkog u Ilok je došao franjevac Ivan Kapistran uz čiju je pomoć 1456. zaustavljena osmanlijska vojska kod Beograda. Kada je vijest o pobjedi stigla do Rima papa je naredio da točno u podne zazvone sva zvona, pa se taj ritual u kršćanskom svijetu zadržao do danas iako mnogi ne znaju otkada i odakle potječe.
Ivan Kapistran u Iloku nije dugo živio, ipak na ovaj gradić je ostavio neizbrisiv trag. Soba u franjevačkom samostanu u kojoj je 23. listopada 1456. umro, očuvana je u izvornom stanju i prenamijenjena u kapelicu. Nikola Iločki još je 1477. uputio papi molbu da se Ivana Kapistrana proglasi blaženim, no to se dogodilo tek 1622., a svetim je proglašen 16. listopada 1690.
Danas kapelicu u kojoj je svetac proživio posljednje dane, jedinstvenu crkvu posvećenu njemu i franjevački samostan s impresivnom knjižnicom, posjećuju brojni hodočasnici i turisti.
Traminac o kojem se priča
Ilok je središte hrvatskog dijela Srijema, nadaleko poznatog vinogorja u kojem tradicija vinogradarstva i vinarstva seže u treće stoljeće. Dolaskom plemićke obitelji Odescalchi u Ilok vinarstvo i vinogradarstvo se moderniziralo. Ova kneževska obitelj u 18. stoljeću proširila je dvorac koji danas nosi njihovo ime i u kojem je Muzej grada Iloka, ispod njega su uredili i moderne vinske podrume, danas u vlasništvu Iločkih podruma, definitivno jedna od najvećih atrakcija koju svakako morate posjetiti. Odescalchiji su na poznatom vinorodnom položaju Principovac 1710. zasadili i prvi trs danas u svijetu cijenjenog iločkog traminca koji se pio i na krunidbi britanske kraljice Elizabete II.
Vrhunska vina iločkih vinariji savršeno se sljubljuju s odličnom srijemskom kuhinjom koja će vam ponuditi i posve autentična jela poput iločkog ćevapa. Osim imena ovaj specijalitet nema ništa zajedničko s ćevapima na koje ste navikli. Riječ je o sočnim komadima mesa u umaku od povrća. A za svaku preporuku je i fiš bez kosti, kao uostalom svi specijaliteti od slatkovodne ribe za potpuni doživljaj Dunava.
Sadržaj materijala isključiva je odgovornost Grada Iloka.
