Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Zanimljivosti

Pet stvari koje niste znali o Juliju Cezaru

Julije Cezar nedvojbeno je jedna od najslavnijih osoba u povijesti – a tome je i sam pridonio, budući da je prvi koji je svoj lik dao ugravirati na kovanicama. Premda ga mnogi smatraju tiraninom, dao je velik doprinos razvoju Rimskog Carstva.

Petkom navečer od 6. svibnja u 21:00 sat, Viasat History se s emisijom Rimske megagrađevine vraća u stari Rim, u vrijeme njegova najslavnijeg vladara Julija Cezara, kako bi predstavio revolucionarne novitete koji nisu samo omogućili širenje carstva, nego i danas utječu na arhitekturu.

Ratovi su bili neizbježan dio osvajanja: Cezar je toga bio svjestan dok se pripremao na invaziju Galije, koja je angažirala gotovo cijelu njegovu vojsku. Taj je pohod tema Cezarovog sudbonosnog rata, a u ovom članku donosimo zanimljive činjenice o Cezaru koje možda niste znali.

Jednom su ga oteli gusari

Cezar je 75. god. pr. Kr., tada još u dvadesetim godinama života, zaplovio prema otoku Rodosu kako bi postao Apolonijev učenik, no tijekom plovidbe njegov su brod u blizini jugozapadne obale Male Azije oteli gusari.

Kad je budući vladar doznao koliko malu otkupninu gusari traže za njegovo oslobađanje, shvatio je to kao uvredu te je otmičarima naložio da zatraže veći iznos. Gusari su to i učinili, no Cesar je, nakon što je oslobođen, s nekoliko brodova krenuo u potjeru za njima. Zarobio ih je i smaknuo.

Smatraju ga idejnim začetnikom uvođenja prestupnih godina

Rimljani su prije Cezara rabili kalendar prilagođen lunarnom ciklusu, a godina se sastojala od 355 dana. Kako ne bi došlo do pomicanja godišnjih doba, s vremena na vrijeme bilo je potrebno dodati nekoliko dana, no dužnosnici su to često zaboravljali ili namjerno izbjegavali kako bi mogli dulje ostati na vlasti ili uživati u drugim pogodnostima.

Nakon savjetovanja s astronomom Sozigenom, Cezar je 45. g. pr. Kr. uveo julijanski kalendar u kojemu je godina trajala 365 dana. No budući da sunčeva godina zapravo traje 365 i jednu četvrtinu dana, Cezar je odlučio svake četvrte godine dodati po jedan dan, pa prestupne godine imaju 366 dana, čime se svake četvrte godine nadoknađuje manjak jednoga dana.

Osmislio je bitku veličanstveniju od gladijatorskih borbi

Na povratku sa svojeg četvrtog trijumfalnog pohoda, Cezar ga je odlučio proslaviti sa stilom, no ne običnom gladijatorskom igrom. Došao je na ideju bitke brodova koju je nazvao naumahija.

Nedaleko od rijeke Tiber, vladar je 46. god. pr. Kr. naložio iskopavanje jezera dugog 530 metara i širokog 350 metara, na kojemu su zaplovile dvije flote s brodovima i s po dvije tisuće ratnika i četiri tisuće veslača. Sve su to bili ratni zarobljenici koji su se međusobno borili u krvavoj bitci.

Ne, Brut mu nije bio sin, ali navodno je imao dijete s Kleopatrom

Legenda kaže da je Kleopatra potajice ušla u Cezarovu sobu zamotana u tepih, i to nakon što je došao u Egipat izgladiti odnose s njezinim bratom. Unatoč velikoj razlici u godinama, Kleopatra i Cezar osjetili su međusobnu privlačnost, a Kleopatra je 47. god. pr. Kr. rodila sina. Premda nije dokazano da je taj dječak doista bio Cezarov sin, zvali su ga Cezarion, odnosno „maleni Cezar“. Nije dugo živio, budući da ga je majka proglasila svojim jedinim nasljednikom, pa su ga nedugo nakon Kleopatrine smrti ubili njezini protivnici. Imao je samo 17 godina.

U atentatu je sudjelovalo više od 60 ljudi

Sve je više ljudi strahovalo da će se Cezar proglasiti kraljem, što bi značilo i ukidanje Senata, pa su sklopili zavjeru protiv njega. U napadu je sudjelovao velik broj ljudi – prvenstveno zato kako se nijednu osobu ne bi moglo smatrati isključivo odgovornom. Atentat nije izveden na nekom tajnom mjestu, nego tijekom sjednice Senata: skupina koja se zvala Osloboditelji ubola je vladara čak 23 puta, no samo je jedan ubod bio smrtonosan.

Prema povijesnim zapisima i Shakespeareovoj drami, u tom je trenutku Cezar izgovorio svoje posljednje riječi „zar i ti, sine Brute“, premda Brut zapravo nije bio vladarev sin, nego osoba od povjerenja i jedan od nasljednika. Prema jednoj teoriji, Cezar je namjerno dopustio da ga ubiju jer mu se pogoršavalo zdravstveno stanje, pa je želio izbjeći poniženje zbog sve veće onemoćalosti.

Julije Cezar nedvojbeno je jedna od najslavnijih osoba u povijesti – a tome je i sam pridonio, budući da je prvi koji je svoj lik dao ugravirati na kovanicama. Premda ga mnogi smatraju tiraninom, dao je velik doprinos razvoju Rimskog Carstva. Više o njegovim pohodima i postignućima možete tijekom svibnja doznati u emisijama Cezarov sudbonosni rat i Rimske megagrađevine – samo na programu Viasat History.

Više

Zanimljivosti

U seriji Agatha Christie: Ubiti je lako, s Davidom Jonssonom u glavnoj ulozi Lukea Fitzwilliama, očekuje nas fascinantna kombinacija pozorne kinematografije, izvanrednog dizajna kostima...

Zanimljivosti

Uoči premijere serije Jadnici, imali smo priliku razgovarati s glavnim junacima priče

Zanimljivosti

Uoči druge sezone serije Dalgliesh koja se premijerno prikazuje na programu Epic Drama, imali smo priliku razgovarati s Carlyss Peer koja u seriji Dalgliesh...

Zanimljivosti

Druga sezona “Duluma zemlje“ započinje pričom o uzgoju crne svinje na farmi hrvatskog nogometnog reprezentativca, brončanog “Vatrenog“, Domagoja Vide i njegovih trojice prijatelja.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.