Znanstvena studija objavljena u časopisu ‘The Lancet’ donosi zanimljive podatke: cilj studije bio je procijeniti unos glavnih 15 namirnica i hranjivih tvari u 195 zemalja među osobama od 25 i više godina te istražiti kako prehrana utječe na smrtnost uzrokovan kroničnim nezaraznim bolestima.
Ovo znanstveno istraživanje ruši sve paradigme o tome kako nezdrava prehrana nije toliko opasna. Smrt preko 11 milijuna ljudi govori drugačije, a duhan se sakrio na drugo mjesto. Što je sljedeće?
Glavni parametri za ovu analizu uključivali su unos svakog faktora prehrane, veličinu učinka prehrambenog faktora na ishod bolesti te razinu unos povezanu s najmanjim rizikom smrtnosti. Također velika prednost ove studije je mogućnost karakterizacije prehrane, razvoja i trendova koji se mogu pripisati prehrani od 1990-te do 2017-te godine koliko je trajala sama studija.
Globalno gledano, potrošnja gotovo svih zdravih namirnica i hranjivih tvari bila je u padu u 2017. godini! Najveće razlike između trenutnog i optimalnog unosa zabilježene su za orašaste plodove i sjemenke, mlijeko i cjelovite žitarice, s prosječnom potrošnjom od 12% (orašastih plodova i sjemenki dnevno), 16% (mlijeka dnevno) i 23% (cjelovitih žitarica dnevno). Usporedno sa nižom nego očekivanom potrošnjom zdrave hrane, dnevni unos svih nezdravih namirnica premašio je optimalnu razinu na globalnoj razini.
Potrošnja slatkih pića (49 g dnevno) bila je daleko veća od optimalnog unosa. Slično tome, globalna potrošnja prerađenog mesa i natrija bila je daleko iznad optimalne razine. Globalni unos crvenog mesa bio je 18% veći od optimalnog unosa.
Muškarci su obično imali veći unos zdrave i nezdrave hrane nego žene. Unos zdrave i nezdrave hrane općenito je bio viši kod osoba srednjih godina (50-69 godina), a najniži među mladima (25–49 godina) uz nekoliko iznimaka.
Među nezdravim skupinama hrane, konzumacija napitaka s natrijem i šećerom bila je veća od optimalne razine u gotovo svakoj regiji. Potrošnja crvenog mesa bila je najviša u Australiji, južnoj Latinskoj Americi i tropskoj Latinskoj Americi.
Sjeverna Amerika s visokim prihodima imala je najveći unos obrađenog mesa, a slijedili su je Azija-Pacifik i zapadna Europa s visokim prihodima. Najveći unos trans masti zabilježen je u Sjevernoj Americi, srednjoj Latinskoj Americi i Andskoj Latinskoj Americi.
Krajnji rezultati ove studije doveli su do šokantnih podataka kako je globalno gledajući u 2017. godini prehrana bila uzrok 11 milijuna smrtnih slučajeva. Srčanožilne bolesti bile su vodeći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s prehranom, a slijedile su je druge kronične bolesti kao što su karcinomi te šećerna bolest tipa 2.
Više od 5 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s prehranom dogodili su se među odraslim osobama mlađim od 70 godina.
Zabrinjavajuće je da je u 2017. godini više od polovice smrtnih slučajeva povezanih s prehranom pripisano visokom unosu natrija, niskom unosu cjelovitih žitarica i niskom unosu orašastih plodova.
IZVOR: The Lancet, objavljeno online 03.04.2019., https://centar.redfork.hr
