Proljetna šetnja Zagrebom

Art park

Park Maksimir koji je izvorno nastao na rubnim dijelovima Zagreba krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća, danas je u cijelosti okružen gradskim naseljima. I u takvom novom okruženju, park Maksimir predstavlja mjesto gdje su, usprkos njegovoj maloj površini od 316 hektara, utočište pronašle mnoge biljne i životinjske vrste.

Skulptura „Matoš na Klupi“ autora Ivana Kožarića nalazi se na Strossmayerovom Šetalištu u samom središtu Zagreba. Skulptura je postavljena na svoje sadašnje mjesto 1972. godine. Izrađena je od aluminija.

Zagrebačka uspinjača je uspinjača koja spaja zagrebački Gornji i Donji grad. Donja stanica nalazi se u Tomićevoj ulici (koja izlazi na Ilicu), a gornja stanica nalazi se na Strossmayerovom šetalištu, podno kule Lotrščak. S prugom dugom 66 metara, poznata je i kao najkraća žičana željeznica na svijetu namjenjena javnom prometu.

Restoran Voncimer – file tune u korici od sezama sachutneyom od kršaka.

Zrinjevac , odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, dio je tzv. Zelene ili Lenucijeve potkove, koju čine sedam zagrebačkih donjogradskih trgova. Prostire se na površini od 12 540 m2.

Tramvaj na Trgu kralja Tomislava

Zagrebački hipodrom, kao sadašnji prostor na Kajzerici, koji se prostirao na 65 ha površine omeđene Savom na sjeveru, Zagrebačkim velesajmom i igralištem Lokomotive (sada ulicom Jožefa Antala ) na jugu, Mostom slobode i Bundekom na istoku i naseljem Kajzerica na zapadu, nastao je kao dio velebnog, možda utopističkog projekta Olimpijskog centra Hrvatske, započetog u poratnim godinama 1947. godine.

Sv. Juraj se moli i odaje počast protivniku. Kip je 1994. godine, na zahtjev Družbe Braća hrvatskog zmaja, postavljen ispred Kamenitih vrata.

Mirogoj, ne samo kao groblje, posljednje počivalište naših pokojnih nego kao i “muzej na otvorenom“ spremno dočekuje svoje posjetitelje očaravajući ih svojim mirom i ljepotom.

Kip Kumice Barice svojevrstan je simbol prodavačica (kumica) koje hranom opskrbljuju Zagrepčane i prodaju na Dolcu. Ime Barica odabrali su građani.

Marija Jurić Zagorka (Negovec kraj Vrbovca, 2. ožujka 1873. – Zagreb, 29. studenoga 1957.),[1] hrvatska književnica i novinarka.
Bila je prva profesionalna novinarka i najčitanija hrvatska književnica.

Otvoreno 14. listopada 1895., kad je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred brojnim građanima iz Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo zadnji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović. Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u sedam sati – Slava umjetnosti, alegorijski „scenski prolog u tri slike“ Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, u kojem su nastupali prvaci Drame i Baleta, te osma slika Zajčeve opere Nikola Šubić Zrinjski.

Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala, najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.

Hotel Regent Esplanade

Botanički vrt

Zagreb Eye je vidikovac u srcu glavnoga grada Hrvatske. Smješten je na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, na 16. katu – samom vrhu Zagrebačkog nebodera u Ilici…

Zdenac života je remek-djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, nastalo početkom 20. stoljeća. Postavljen je 1912. godine na Trgu maršala Tita.

Slastičarna Magnolija

Grafit Tesle

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu.

Muzej Mimara nastao je donacijom svjetski poznatog skupljača umjetnina Ante Topića Mimare i njegove supruge Wiltrude Mimare koji je otvoren za javnost 1987. godine na Rooseveltovom trgu u Zagrebu.

Trg Petra Preradovića u Zagrebu, nazvan po preporoditeljskom velikanu Petru Preradoviću. Među zagrepčanima općenito poznatiji kao Cvjetni trg.