Proljeće je doba godine koje donosi promjene u prirodi, ali i u organizmu djece. Nakon zimskih mjeseci, tijelo se prilagođava duljem danu, višim temperaturama i intenzivnijoj aktivnosti na otvorenom. Iako proljeće ima mnoge pozitivne strane, poput više sunčeve svjetlosti i svježeg zraka, ono također može donijeti izazove za dječje zdravlje na više razina.
Psihološko stanje i imunitet – povezanost koju ne smijemo zanemariti
Promjena godišnjih doba utječe na psihološko stanje djece jer više sunčeve svjetlosti potiče proizvodnju serotonina, „hormona sreće“, što može poboljšati raspoloženje i povećati energiju.
No, te iste promjene ponekad izazivaju proljetni umor, posebno kod djece osjetljivije na promjene u rutini ili biološkim ritmovima. Kada je psihološko stanje djece uravnoteženo, imunološki sustav bolje funkcionira, dok stres i umor mogu smanjiti otpornost organizma na infekcije, čineći djecu podložnijom virozama i alergijama.
Alergeni i proljetne viroze – sezonske zamke za dječji organizam
Proljeće je također sezona bujanja prirode i pojačanog izlaganja alergenima poput peludi, što može izazvati alergijske reakcije. Oslabljen imunološki sustav nakon zime dodatno povećava osjetljivost na proljetne viroze i respiratorne probleme. Pelud i prašina mogu iritirati dišne puteve, što pogoršava simptome alergijskog rinitisa ili astme.
Uz to, promjene temperature i atmosferskog tlaka utječu na kardiovaskularni sustav. Djeca s osjetljivijim krvožilnim sustavom mogu osjetiti umor, vrtoglavicu ili promjene u razini energije. Te promjene utječu i na opskrbu tkiva kisikom, što dodatno opterećuje dišni sustav i cjelokupnu izdržljivost organizma.
Prevencija kroz prehranu, san i kretanje
Kako bi se djeca što bolje prilagodila proljetnim izazovima, važno je poduprijeti njihov imunološki sustav pravilnom prehranom bogatom vitaminom C i cinkom, osigurati dovoljno sna te ih potaknuti na fizičku aktivnost na otvorenom.
Aktivnosti na otvorenom ne samo da poboljšavaju psihološko stanje, već pridonose i boljoj cirkulaciji, što jača rad srca i opću otpornost organizma. Istovremeno, važno je paziti na vrijeme provedeno vani tijekom dana kada je razina peludi najviša i održavati higijenu prostora kako bi se smanjio kontakt s alergenima i virusima.
Holistički pristup: povezanost tijela i psihe
Holistički pristup zdravlju, koji uzima u obzir psihološke, imunološke, kardiovaskularne i respiratorne aspekte, ključan je za dobrobit djeteta. Promjene u raspoloženju mogu utjecati na srčani ritam i krvni tlak, dok oslabljen imunološki sustav može pogoršati respiratorne simptome, naglašavajući međusobnu povezanost ovih sustava.
Roditelji mogu pomoći djeci pružanjem podrške u svim ovim segmentima i pravodobnim prepoznavanjem simptoma koji zahtijevaju stručnu pomoć. Ako dijete pokazuje znakove poput otežanog disanja, dugotrajnog kašlja, ozbiljnog umora ili izražene razdražljivosti, važno je konzultirati se s liječnikom kako bi se na vrijeme osigurala odgovarajuća skrb.
