Spojite se s nama

Bok, što tražiš?

SheShe

Obitelj

Saznajte kako pomoći djeci okruženoj digitalnim tehnologijama

Iako su izazovi koje digitalno doba stavlja pred djecu i roditelje ogromni i svakodnevni, prebroditi se mogu jedino zajedno.

‘Upomoć, moje dijete je ovisno o ekranima!’, u posljednje vrijeme često se može čuti od mnogih roditelja, posebice onih iz urbanih područja, zbog čega je krajem tjedna Z Centar organizirao panel naziva Manje scrollaj, više rolaj!‘, upravo o djeci i izazovima digitalnog doba – utjecaju tehnologije na emocionalno i fizičko zdravlje najmlađih.                                                                                                    

Generacije djece razvijaju se, rastu i sazrijevaju u vremenu kada je dostupnost informacijama i raznim zabavnim sadržajima lakša i brža nego ikada prije. Često im je biti online važnije od boravka na zraku, a roditelji i sami pred istim izazovima često ne znaju što im je činiti. O načinima kako se s time nositi, na panelu su govorili prof. psihologije Boris Blažinić, jedan od najistaknutijih stručnjaka za emocionalno zdravlje, predsjednica Udruge kineziologa Grada Zagreba Meri Matušan, pravnica i suosnivačica portala Supermama Sonja Švajhler te poznati plus size model i mlada majka Lucija Lugomer.

Svoja iskustva kao zaposleni roditelji i stručnjaci pretočili su u nekoliko korisnih savjeta koji će roditeljima olakšati svakodnevnu borbu s izazovima digitalnog doba i – najvažnije  – pokazati im da nisu sami jer činjenica je: danas rijetko koji roditelj ne propitkuje svoj odgoj i odnos s djecom, ali mnogi žude sa savjetom kako ga unaprijediti.

Naime,okružena mnoštvom podražaja i činjenicom da im je gotovo sve dostupno, tzv. djeca digitalnog doba ponekad uistinu imaju poteškoće razlikovati važno od nevažnog, kao i s organizacijom vremena te raspodjelom zaduženja i obveza, a brojni roditelji nerijetko uočavaju i ‘ovisničko’ ponašanje pri nedostupnosti mobitela, računala ili tableta.

Sudionici panela suglasni su u jednom: rješenje postoji, ali zahtijeva vrijeme, strpljenje i dosljednost roditelja. Iako su izazovi koje digitalno doba stavlja pred djecu i roditelje ogromni i svakodnevni, prebroditi se mogu jedino zajedno. Kriva je česta polazna točka u okrivljavanju djece za nastalu situaciju – djeci zapravo trebaju roditelji koji i sami često previše vremena provode pred ekranima, a od najranije dobi djeca ih „kopiraju“.  Aktualni savjeti koje roditelji mogu primijeniti u svakodnevnom životu su sljedeći:

  1. Vrijeme za obitelj. Djetetu treba davati do znanja da će obitelj uvijek biti njegovo utočište i mjesto gdje se pripadnost ne mjeri brojem lajkova ili pregleda. Preporuka je odrediti dan ili vrijeme za zajedničke aktivnosti u kojima će sudjelovati cijela, posebice uža obitelj. Rolanje, šetnja, društvene igre, slaganje obiteljskih albuma ili kuhanje – izbor je na vama, ali svakako pritom isključite gadgete i uključite dijete u aktivnosti. I neka to postane tradicija.
  2. Dobar raspored zlata vrijedi. Školska djeca imaju raspored sati, a vrtićka isplanirane svakodnevne aktivnosti dok kod kuće često nemaju toliko strukturirano vrijeme. Zbog toga nerijetko gube pojam o vremenu, naročito onom provedenom pred ekranima. Strukturirano vrijeme kod kuće nije nešto što djeca razumiju iz prve pa im je u tome potrebno pomoći. Zajedno osmislite kućni raspored vremena tako da dijete ima vrijeme za sebe (pa i za ekrane) te za svoje obveze poput obroka ili pisanja zadaća. Za trud dijete slobodno nagradite i pohvalite.
  3. Kućna pravila. Zajedno dogovorite pravila korištenja uređaja – koji su to točno sadržaji i digitalne platforme, kada i koliko dugo ih dijete može koristiti. Osmislite zajedno djetetova osobna kućna pravila, ali obavezno na popis uključite i kućne obveze poput pospremanja sobe, ili postavljanja stola. Naravno, i vi ih se sami morate pridržavati.
  4. Dosljednost i usklađenost.  Mnogi roditelji često jedan dan govore jedno, a drugi dan drugo. Na primjer, jedan roditelj brani mobitel dok je drugi popustljiviji. Ne zbunjujte djecu. Odluke trebaju donositi oba roditelja, usklađeno i složno. Ako ste jučer djetetu rekli da može gledati film nakon zadaće, a danas mu to drugi roditelj brani, djetetu se šalje zbunjujuća poruka. Dakle, prvo se roditelji trebaju međusobno dogovoriti oko pravila koja tek onda prenose djeci.
  5. Da ograničenjima, ali ne i zabranama. Ako je dijete posebno često vezano za svoj uređaj i online svijet te ovisno o njemu, posebice nagla zabrana kod djeteta može izazvati krizu. Važnije od zabrane je ograničavanje vremena. Dobro je ograničenje od 40 minuta do sat vremena, a zatim slijedi pauza od sat vremena. Upozorite djecu kad im vrijeme ističe i oduzmite im onoliko vremena koliko su prekoračili od sljedećeg korištenja. Dajte im i bonuse za dobro ponašanje.
  6. Pokažite zanimanje za djetetove interese. U svemu što radi, dijete traži odobravanje i potvrde da je dobro u nečemu. No, ako sve te potvrde dolaze isključivo izvana (npr. u obliku lajkova na Facebook profilu) dijete kod kuće postaje nesigurno i može misliti da ne vrijedi dovoljno ili da nešto krivo radi. Kada dijete predugo igra igricu, zamolite ga da vam pokaže kako i odigrajte jednu zajedno. Potražite zajedno smiješne i zabavne (ali i edukativne) sadržaje na Tik-Toku ili You Tubeu. Pokažite djetetu kako da iskoristi Internet za sadržaje koji će mu dodatno pojasniti neko gradivo, detaljnije pokazati kreativne aktivnosti kojima može ispuniti slobodno vrijeme. Odnosno, budite dijelom njegovog online svijeta.
  7. Dijalog umjesto monologa. Često vam se događa da stalno ponavljate isto, a da to ne dopire do djeteta? Prigovarate, pregovarate i molite, a bez rezultata? Nemojte se čuditi: naravno da dijete ne reagira na monolog. Zašto? Jer ne zna kako. Jedino što čuje i razabire je da je ono krivo.  Pitajte dijete „normalnim“ tonom što misli, što želi, što ga veseli i želi li da se i vi više uključite. Dakle, razgovarajte – i neka to bude tradicija, a ne povod za svađu.
  8. Boravak na zraku. Uz sve pozitivne promjene tehnologija donosi i jednu lošu – omogućuje da mnoge stvari obavljamo „iz fotelje“ i da ne moramo ni izlaziti iz kuće te nas tako pasivizira. Ta činjenica svakako doprinosi pojavi više pretile djece nego što je to bilo prije masovnog korištenja digitalne tehnologije. Izađite na zrak zajedno, isplanirajte zabavnu aktivnost bez pristupa internetu. Spojiti boravak vani i kretanje je najbolje što si bilo tko, bez obzira na dob, može priuštiti – a uz to je često i besplatno.
  9. Fizička aktivnost. Manjak kretanja uvijek ima za posljedicu slabiju muskulaturu, što utječe na posturu. Licemjerno je djeci prigovarati da se ne kreću ako i sami roditelji istovremeno ne prakticiraju kretanje. Roditelji trebaju naći vremena i načina da svojim primjerom djetetu promoviraju zdrave navike.  Djeci treba omogućiti kretanje primjereno dobi – mala djeca do školske dobi mogu kroz igru s vršnjacima te u parkovima zadovoljiti potrebu za kretanjem.  Kada krenu u školu, djeca imaju strukturirani dan, dio vremena provode u klupi i bitno ih je motivirati na kretanje – ili kroz igru ili kroz neku organiziranu aktivnost. Rolanje može biti odličan izbor jer je moderna aktivnost koju čine jednostavni pokreti, a istovremeno je izazov za djecu.Aktivirajte se jer sve do 15. svibnja upravo ispred Z Centra otvorena je staza za rolanje: odnosno izgovora za ne – kretanje više nemate, proljeće je stiglo!
  10. Usmjeravanje ka boljem. Vaše dijete je mini verzija vas i vaša je zadaća usmjeriti ga, pomoći mu da se samo zna izboriti za svoje mjesto pod suncem i biti mu podrška te primjer pri odrastanju. Ako smatrate da ne možete sami – niste jedini! Sasvim je u redu potražiti pomoć i savjete, bilo u školi ili vrtiću, ili od drugih roditelja. Ne zaboravite, niste sami.

Više

She Book Club

Djeci trebaju okruženja koja će im pružiti dovoljno mjesta za pojedinu aktivnost ili istraživanje pa mnogi teoretičari Reggio metode prostor nazivaju – trećim odgajateljem!

She Book Club

Vrtići koji rade prema metodi Marije Montessori uživaju sve veću popularnost diljem svijeta i njihov broj svake godine sve više raste.

Duh i tijelo

Ne vjerujući svijetu oko nas, možemo upasti u zamku 'želim najbolje za svoje dijete' pa ga time počinjemo štiti od života.

Duh i tijelo

Kako si? Dobro, sve je ok. To je standardni odgovor jer većina ljudi ne želi ni čuti ništa drugo.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.