Budući da je siječanj mjesec u kojem se naglo donose odluke o promjeni prehrambenih navika i temeljito se čisti organizam od kalorijama bogatog prosinca, pravi je trenutak za suočavanje s osnovnim činjenicama o kuhinjskoj soli. Ako se ne nalazite u gore navedenom opisu, zamislite da su sljedeće dvije rečenice pravi početak ovog članka…
Doručkovali ste pecivo, ručali burek ili sendvič, a za večeru ste pojeli pizzu ili juhu iz vrećice s gotovim umakom i komadom pečenog mesa?
Niste imali vremena ovaj tjedan kažete. Ako ga vi nemate za sebe onda ga nitko drugi neće ni imati. I znajte da ste probili ste dnevni unos soli barem dva puta. Što to znači pročitajte u nastavku i razmislite što zapravo jedete… jer tanka je granica između zdravlja i bolesti.
Zlatna sredina
Za sol, kao i za sve ostale namirnice koje jedemo vrijedi isto zlatno pravilo – umjerenost. No iznimno često, gotovo svakodnevno, unosimo barem duplo veću količinu soli od one koju naši bubrezi mogu s lakoćom i bez problema preraditi. Kako je to moguće? Odgovor je vrlo jednostavan.
Sol je jedan od najstarijih konzervansa kojeg je čovjek ikada upotrijebio, a koristi ga i dan danas. Neophodna je za funkcioniranje našeg tijela te intenzivira okus hrane čak i bolje kada se doda u vrlo maloj količini. I naravno prvi je okus iza slatkog s kojim smo se sreli u životu.
Kako sol mijenja okus hrane?
Potpuno nesvjesni kemijsko fizikalnih svojstava soli, koje utječu na transformaciju i omekšavanje gorkih i slatkih okusa, u gastronomiji nam je sol važna jer olakšava molekulama mirisa odvajanje od hrane. Pomoću soli zapravo pokušavamo eliminirati neugodne okuse i pojačati prirodnu slatkoću hrane. Neki ljubitelji kave čak koriste sol u vrlo malim količinama da bi eliminirali prirodnu gorčinu kofeina.
Industrijska upotreba soli ili početak pretjerivanja
Sada vam je vjerujem kristalno jasno zašto je sol sveprisutna u svim oblicima industrijski prerađene hrane i pekarskih proizvoda. No njena sveprisutnost i pretjerani unos imaju i svoje posljedice, a rezultate je lako provjeriti.
Najčešći uzrok smrti u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti. Jedan od glavnih uzroka je naravno i prekomjerni unos soli. Stoga svi koji imate zdrave bubrege čuvajte ih, jer dijetoterapija bubrežnih bolesti je jedan od najkompliciranijih načina prehrane, kojim se pokušava što je više moguće odgoditi neizbježna transplantacija bubrega.
Koliko soli trebamo?
Samo 1 malu čajnu žličicu dnevno ili 5 grama. Sve ostalo je višak koji polako ali sigurno potkopava naše zdravlje i povećava našu tjelesnu masu. Žene u hrvatskoj u prosjeku unesu 11 g kuhinjske soli dnevno.
Hiperlink s pretilošću!?
Više hrane, više soli, veća tjelesna težina. Budući da se čovječanstvo suočava s rastućim problemom pretilosti i svih mogućih bolesti koje iz nje proizlaze, znanstvena istraživanja polako su se okrenula i problemu prekomjernog unosa soli te njenom povezanošću s povećanom tjelesnom težinom.
Grubo rečeno, svaki gram prekomjerno unesene soli povećava gotovo 30% vjerojatnost povećane tjelesne težine ili pretilosti. Nevezano uz provedena istraživanja logika odnosa unosa soli i težine je očigledna, sol navlači vodu, a voda se zadržava u organizmu i čini nas težima no što zaista jesmo.
Ne solim „previše“ hranu koju jedem, pa sigurno nemam problem s viškom soli!
Krivo! Čitajte deklaracije kada god možete. Znatna količina soli koju unosimo u organizam, zapravo više od 60% nalazi se skrivena u polugotovoj i gotovoj (industrijski obrađenoj hrani) te restoranskoj hrani. Ograničite unos industrijski proizvedene hrane, kao što su:
- grickalice i brza hrana
- konzervirana i zapakirana gotova jela, gotove juhe, salate, umaci
- suhomesnati proizvodi i razne mesne prerađevine (paštete, hrenovke, kobasice, naresci)
- kruh
- sirevi
I tek tada možete reći da zaista unosite dovoljnu količinu soli za zdrav i kvalitetan život.
Ali hrana s malo ili bez soli mi je bljutava!?
Opet krivo, ako ste navikli na visok unos soli morate dozvoliti vašim okusnim pupoljcima na površini jezika da se priviknu na niže vrijednosti soli u hrani. Ovaj potez otvara jedan sasvim novi svijet, koji je do sada bio maskiran isključivo slanim okusom.
Eksperimentirajte sa suhim i svježim začinima ili čak citrusima i dozvolite da čitav spektar okusa uđe u vaš život.
[box style=”0″]
Autor: Goran Purić, dipl. ing. prehrambene tehnologije, nutricionist
www.e-hrana.com
[/box]
