Alergija predstavlja neodgovarajući odgovor imunološkog sustava na vanjske čestice – alergene. Kad se organizam nađe u kontaktu s njima – udisanjem, kroz hranu ili preko kože, dolazi do alergije, a na koji način ćete odreagirati, ovisi o raznim faktorima, između ostalog, genetike i okruženja.
Alergija na pelud najčešći je oblik respiratorne alergije. Studija učinjena u Zagrebu pokazuje da je učestalost alergijskog rinitisa u populaciji školske djece u Zagrebu visokih 35%.
Rezultati pokazuju značajan porast obolijevanja od alergijskog rinitisa i atopijskog rinitisa, dok je trend obolijevanja od alergijske astme stabilan.
Sve o respiratornim alergijama i liječenju razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Marinkom Artukovićem, dr. med., ravnatelja Specijalne bolnice za plućne bolesti.
U sezoni smo pojačanih alergija na pelud, koliko su one česte i koliko su ograničavajuće po kvalitetu života oboljelih?
Alergija na pelud najčešći je oblik respiratorne alergije. Studija učinjena u Zagrebu pokazuje da je učestalost alergijskog rinitisa u populaciji školske djece u Zagrebu visokih 35%. Alergija na pelud značajno utječe na kvalitetu života u proljetnim i kasno ljetnim mjesecima, ne samo zbog kliničkih simptoma polenske hunjavice i astmatskih napadaja nego i drugih simptoma poput umora, pospanosti, glavobolje i sličnih, te zbog nuspojava lijekova koji se koriste u suzbijanju simptoma.
S obzirom na klimatske promjene kakav je trend obolijevanja od alergija? Postoje li neke procjene?
U Zagrebu je napravljena epidemiološka studija kojom je procijenjena učestalost alergije na polene u proteklom 16-godišnjem razdoblju. Rezultati pokazuju značajan porast obolijevanja od alergijskog rinitisa i atopijskog rinitisa, dok je trend obolijevanja od alergijske astme stabilan. Značajan doprinos u takvom trendu obolijevanja imaju klimatske promjene, zbog produljene sezone polinacije biljnih vrsta.
Traže li oboljeli u dovoljnoj mjeri pomoć u alergološkim/pulmološkim ambulantama, odnosno liječe li se više samoinicijativno/OTC pripravcima? Znaju li dovoljno o mogućnostima liječenja i terapija koje im pomažu da kvalitetnije žive u funkcioniraju u svakodnevnim aktivnostima?
U najvećem broju slučajeva, kod blažih i srednje teških simptoma bolesnici se liječe sami, kod liječnika obiteljske medicine te uz pomoć ljekarnika. Međutim, kod pojave astme lakše se odlučuju na pregled alergologa. Bolesnici nisu dovoljno educirani o mogućnostima liječenja i specijalistički pregled im omogućava bolji uvid u njihovu bolest i bolje terapijske odabire.
Kako se dijagnosticira preosjetljivost na pelud drveća, trava, korova, grinja kućne prašine, dlaka…? Koliko se u prosjeku čeka na takve testove? Kako to možemo promijeniti?
Alergološka dijagnostika počinje kožnim testiranjem nakon čega se odabire dominantni uzročni alergen i dokazuje stupanj senzibilizacije laboratorijskim testovima. Danas, u postpandemijsko doba, liste čekanja na specijalističku obradu uobičajena su pojava. Zbog toga smo pojačanim naporima organizirali rad naše poliklinike u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti, kako bismo bolesnicima omogućili pristup alergološkoj obradi bez čekanja.
U Dnevnoj bolnici Specijalne bolnice za plućne bolesti za naše alergološke bolesnike s rizikom alergijske reakcije na cjepivo protiv Sars-Cov-2 organizirali smo cijepljenje u sigurnim uvjetima uz višesatni nadzor. Tim putem cijepljena je velika populacija od 2500 bolesnika što je najveća skupina cijepljenih rizičnih pacijenata na jednom mjestu, prema literaturnim podatcima.
Kakve su mogućnosti liječenja alergija na pelud drveća, trava, korova? Kakva je učinkovitost simptomatske terapije?
Postoji široki spektar lijekova za liječenje alergije na peludi. Njihova prednost je da se najčešće primjenjuju lokalno na oboljele sluznice, čime se izbjegavaju neželjene sistemske reakcije. Kod uvođenja terapije na vrijeme, u pravilnoj dozi i kombinaciji, postiže se najčešće dobra učinkovitost liječenja. U slučaju slabije kontrole, ordiniraju se dodatni lijekovi.
Postoji li specifična terapija liječenja uzroka alergija? (alergen specifična imunoterapija)?
Jedini etiološki način liječenja alergijskih bolesti je tzv. alergen-specifična imunoterapija kod koje se primjenom rastućih doza uzročnog alergene postiže tolerancija organizma i tako odsutnost simptoma pri ponovnom kontaktu s alergenom. Alergen specifična imunoterapija osobito je učinkovita kod bolesnika s preosjetljivošću na polene.
Kome je ona namijenjena? Kako djeluje? Kakvi su rezultati? Gdje je dostupna, ide li na teret HZZO-a?
Alergen specifična imunoterapija preporučuje se bolesnicima kod kojih se samo primjenom simptomatskih lijekova ne postiže kontrola simptoma. Ovaj način liječenja izaziva preusmjeravanje imunološke reakcije prema normalnom obrascu. Rezultati su izvrsni u najvećeg broja bolesnika i očituju se znatno ublaženim ili potpuno odsutnim simptomima alergijskog rinitisa i konjunktivitisa u ponovnoj ekspoziciji alergenu u novoj sezoni.
Alergen specifična imunoterapija kod koje se alergen primjenjuje sublingvalnim putem u obliku tableta dobila je odobrenje regulatornih tijela u HR ali nije uključena u Listu lijekova HZZO¬-a pa ih bolesnik najčešće financira sam. Nadamo se da će osiguravatelj prepoznati važnost ovog oblika liječenja te da će u skoroj budućnosti biti besplatan za pacijente. Drugi oblik alergen specifične imunoterapije putem potkožnih injekcija nije registriran u HR ali također u slučaju preporuke alergologa postoji mogućnost nabave lijeka interventnim uvozom.
NM-HR-2022-5-1958;5/2022
