Miomi maternice su najčešći dobroćudni tumori kod žena koji nastaju klonalnom proliferacijom jedne miometrijske stanice. To su benigni tumori građeni od glatkih mišića, a smješteni u stijenci maternice ili u vezi s njom.
Većina mioma nastaje u reprodukcijskoj dobi, najčešće između 35. i 55. godine života. Miomi rastu tijekom fertilne dobi žene, a ulaskom u menopauzu rast prestaje te se veličina smanjuje. Rijetko se mogu naći i kod djevojčica prije menstruacije.
Mogu se javiti pojedinačno, a daleko je češća istodobna pojava dva ili više mioma, prije asimetričnog nego simetričnog rasta. Mogu biti smješteni u šupljini maternice (submukozni miomi), u stijenci maternice (intramuralni) ili izlaze na površinu maternice (subserozni), a mogu čak biti i na peteljci.
Kako nastaju miomi?
Točan uzrok nastanka mioma nije poznat, ali studije navode da za rast mioma su potrebni hormoni (estrogen i progesteron). Istraživanja su pokazala da glatke mišićne stanice mioma imaju više estrogenskih i progesteronskih receptora nego mišićno tkivo maternice, te povećanu razinu fibroidnih faktora rasta kao TGF-beta i GM-CSF.
Sukladno tome je i rast mioma brži za vrijeme trudnoće, kada je nivo hormona visok, a smanjuje se u menopauzi, kada razina hormona pada.
Povećani rizik za nastanak mioma imaju žene:
- čije su majke, bake ili sestre imale dijagnosticiran miom
- koje imaju prekomjernu tjelesnu masu. Rizik za takve žene je 2 do 3 puta veći nego kod onih normalnog tjelesnog indeksa.
- pripadnice crne rase imaju 3-9 puta veći rizik nego pripadnice bijele rase
Kako mogu biti smješteni?
Klasifikacija mioma prema smještaju, slika preuzeta iz: Nenormalna krvarenja iz maternice, Zagreb 2013.god., prof. V. Šimunić, prof. D. Barišić, prof. D. Baldani
Koji su simptomi?
- nepravilno i/ili preobilno menstruacijsko krvarenje
- anemija
- bol i pritisak u zdjelici
- učestalo mokrenje
- kroničan zatvor
- bol pri spolnom odnosu
- spontani pobačaji
Međutim mnoge žene s miomima nemaju nikakve tegobe! Asimptomatske miome se ne liječe nego se samo prate redovitim odlaskom kod ginekologa.
Kako procijeniti miome?
U evaluaciji mioma koristi se napredna ultrazvučna tehnika- fiziološka infuzijska sonografija (SIS-Saline infusion sonography). Pri izvođenju pretrage koristi se transvaginalni ultrazvuk i mali kateter koji se kroz cerviks (vrata maternice) uvodi u maternicu. Tada se maternica ispunjava fiziološkom otopinom kako bi se omogućio 3D prikaz anatomije uterusa. Ovim testom mogu se procijeniti polipi maternice, miomi maternice te prekancerozna i kancerozna stanja u materištu.
Na čemu se temelji današnji suvremeni konzervativni pristup liječenja simptomatskih mioma?
Cilj medikamentoznog liječenja simptomatskih mioma je izbjeći ili odgoditi operaciju, a pri tome regulirati obilna i nepravilna menstrualna krvarenja, koja su najčešći razlog za kirurški tretman, smanjiti bol te reducirati rast i volumen mioma.
- Mirena IUD (intrauterini sustav koji sadrži progesteron) vrlo učinkovito reducira krvarenje uzrokovano miomom, smanjuje bol te smanjuje rast mioma i volumen maternice.
- Esmya je lijek za oralnu uporabu koji sadrži ulipristal acetata (UPA), koji blokira progesteronske receptore u mišićnom dijelu maternice, sluznici maternice i hipofizi. Lijek djeluje na: smanjenje veličine mioma za oko 50% volumena nakon prvog ciklusa terapije, za koje učinak traje bar 6 mjeseci; smanjenje boli i poboljšanje kvalitetu života, predoperacijskog smanjenja simptoma krvarenja, koje zaustavlja unutar 7 dana.
Kada su iscrpljene sve mogućnosti konzervativnog liječenja i u slučaju kada se radi o brzo rastućim miomu u zdjelici, ponavljajućim krvarenjima iz maternice neosjetljivima na liječenje, trajnoj ili neizdrživoj boli, pritiskom ili mokraćnim i/ili probavnim simptomima, donosi se odluka o operativnom liječenju.
Kakav je utjecaj simptomatskih mioma na kvalitetu života kod žena?
Brojne studije su pokazale da žene sa simptomatskim miomima navode da osjećaju veći umor i iscrpljenost, negativni utjecaj na njihove socijalne i psihičke aktivnosti, utjecaj na partnerske odnose, nemogućnost ostvarivanja punog radnog potencijala, te kvalitetu života općenito.
Ono što je izvjesno i što su brojne studije pokazale je, da promjena životnih navika može smanjiti šansu za nastanak mioma:
- redovita fizička aktivnost smanjuje rizik za nastanak mioma za 20-30 %
- prekomjerna tjelesna težina povećava rizik za 10-20%
- veća konzumacija crvenog mesa ili šunke povećava rizik za razvoj mioma, dok hrana bogata sa svježim voćem i povrćem smanjuje rizik
- deficit vitamina D povećava rizik za razvoj mioma
- konzumacija alkohola posebno piva povećava rizik za razvoj mioma
Brinite se o svom zdravlju, vježbajte, hranite se zdravo, redovito se kontrolirajte i slijedite preporuke vašeg ginekologa!
Autor: Ana Micevska Slavec, specijalist ginekologije i opstetricije iz Poliklinike Ginecej
