Ovo je prilika za upoznavanje sa zanimljivim informacijama koje sigurno niste znali. Donosimo vam činjenice koje će obogatiti vaše znanje o ovom kršćanskom blagdanu i navući osmjeh na vaše lice.
- Jaje i zec uzeti su kao simboli iz blagdana Eostre i postali su dio kršćanske proslave Uskrsa. Kršćansko slavljenje Uskrsa vremenski se poklapalo s poganskim blagdanom Eostre u germanskim narodima.
- Tradiciju bojenja jaja iranski narodi njeguju preko 2500 godina, a Egipćani su poklanjali pisanice u proljeće kao simbol probuđenog života. Jaja su kao simbol ponovnog rođenja i novog života bila sastavni dio poganskog slavljenja dolaska proljeća i novog života nakon zime. Prema drugoj teoriji, Crkva je tradiciju bojenja jaja za Uskrs preuzela od ranih kršćana iz Mezopotamije koji su ih bojili u crveno kako bi podsjetili na krv koju je Krist prolio na raspelu kao žrtvu za otkupljenje ljudskog roda. Zapisi o ovom običaju ranih kršćana nalaze se u petom broju katoličkog mjesečnika Donahoe koji je izlazio od 1878. do 1908. godine.
- Nakon Noći vještica, Uskrs je u zapadnim zemljama, a posebice Americi blagdan kad se pojede najviše slatkiša.
- Crkveni Sabor u Nikeji odlučio je 325. godine da Uskrs postane pravi kršćanski blagdan. Manje je poznato kako su odredili da se slavi prve nedjelje nakon punog mjeseca koji pada iza 21. ožujka, odnosno ekvinocija.
- 76 posto ljudi na čokoladnom zečiću prvo pojede uši, 5 posto osoba odgrize prvo noge,. Samo 4 posto prvo pojede rep.
- Početkom 19. stoljeća u Europi su proizvedena prva čokoladna jaja. Do danas su ostala najpopularniji slatkiš koji se povezuje s Uskrsom.
- U Finskoj i Švedskoj djeca na Uskrs obučena u vještice obilaze kuće i sakupljaju slatkiše u zamjenu za ukrašene grane vrba.
- Crkva je iz poganskih običaja također prihvatila i paljenje vatre na Uskrs. Mnogi narodi na rade lomače koje se pale kada padne noć.
