Kada slušamo naše mame i bake kako govore o svom poslu, čini se predivno. Školovale su se, zaposlile, u istoj firmi napredovale i otišle u mirovinu. Imale su sigurnost koju mi danas, nažalost, nemamo. Zbog te nesigurnosti, nezadovoljstva u firmama, frustracija se odražava i na privatan život. Sve više žena, pogotovo nakon 35. godine, svjesno odlazi iz korporacija. I to ne zato što su izgubile ambiciju, nego zato što su je redefinirale.
Prema podacima i analizama stranih medija poput Forbesa, Timea i The Guardiana, riječ je o globalnom trendu koji postaje sve vidljiviji: žene napuštaju stabilne poslove, ali ne i karijere – već način na koji rade.
Iscrpljenost kao glavni razlog drugačijeg načina rada
Žene u 30-ima i 40-ima često nose višestruki teret, profesionalni, obiteljski i emocionalni. Istraživanja pokazuju da su žene sklonije burnoutu, a njihov dodatni angažman na poslu, koji poslodavci traže, ostaje neprepoznat i nenagrađen. Upravo zato ne čudi podatak da sve veći broj njih gubi interes za klasično napredovanje. Čak više od polovice ispitanih žena navodi da im karijerni rast više nije prioritet kao prije.
Istovremeno, povratak klasičnim radnim uvjetima nakon završetka pandemije dodatno je ubrzao ovaj trend. Fleksibilnost, koja je mnogima omogućila balans između posla i privatnog života polako nestaje. Povratak u urede, nedostatak podrške i visoki životni troškovi, žene često stavljaju pred težak izbor. U takvim okolnostima, sve više njih odlučuje – ne birati između karijere i života, nego redefinirati oboje.
‘Sandwich’ generacija ima dvostruko više tereta
Poseban pritisak osjećaju žene koje pripadaju tzv. “sandwich” generaciji. To su odrasle osobe, najčešće u dobi od 30 do 50+ godina, koje su istovremeno odgovorne za podizanje vlastite djece i brigu o ostarjelim roditeljima. Stisnuti između dvije generacije koje trebaju financijsku, emocionalnu i fizičku pomoć, ova generacija često doživljava visok stres, financijski pritisak i nedostatak vremena za sebe.
Strani mediji upozoravaju i na rastući problem mentalnog zdravlja kod žena u srednjim godinama, što dodatno utječe na odluku o napuštanju zahtjevnih i nefleksibilnih radnih mjesta.
Žene mijenjaju tržište
Ono što je posebno zanimljivo jest da žene ne nestaju s tržišta rada, već ga mijenjaju. Sve više njih okreće se fleksibilnim oblicima rada poput freelance angažmana ili rada na daljinu. Također, otvaraju svoje obrte koji im na kraju omogućuju veću kontrolu nad vlastitim vremenom. Druge se odlučuju na potpuni zaokret u karijeri – ulazak u nove industrije, dodatno obrazovanje ili razvoj vještina koje im donose više smisla.
Poduzetništvo je također u porastu, osobito među ženama koje žele veću slobodu u donošenju odluka. Uz dodatne financijske poticaje i sufinanciranje početka rada pri otvaranju obrta, a uz to, mnoge firme traže vanjske suradnike umjesto onih ‘u kući’, rad za sebe se čini kao najbolja opcija.
Kvaliteta života postaje sve važnija
Iako i dalje živimo u vrlo ubrzanom svijetu, gdje 24 sata dnevno ponekad nije dovoljno, sve više žena shvaća da je kvaliteta života važnija od svega. Okreću se zdravijem načinu života – meditaciji, uravnoteženoj prehrani, tjelovježbi i boravku u prirodi. Točnije, sve su češće u potrazi za ispunjenjem i unutarnjim balansom.