“Nemam posebne talente. Samo sam strastveno znatiželjan,” rekao je Albert Einstein, jedan od najvećih umova u povijesti. Njegova izjava nosi duboku istinu – znatiželja je temeljni pokretač napretka i inovacija. No, zašto je znatiželja toliko važna i kako ju možemo razviti u svijetu preplavljenom informacijama?
Prije petnaestak godina, New York City je instalirao satove za odbrojavanje dolaska vlakova na postajama podzemne željeznice. Na prvi pogled, ovo se čini kao jednostavna inovacija, ali njezin učinak bio je ogroman. Ovi satovi su značajno olakšali putovanja milijunima ljudi i postali standard u javnom prijevozu diljem svijeta. Što stoji iza ovog uspjeha?
Pa, očito su znali nešto o tome kako razmišljamo i iskoristili to znanje kako bi olakšali naš tijek misli i putovanja. Sada, nova znanost o znatiželji otkriva kako možemo otići korak dalje. Samo razumijevanje kako naš um postaje znatiželjan može nam pomoći da iskoristimo tu moć za poticanje učenja, odustajanje od loših navika, pa čak i za sretniji, aktivniji život.
Problem današnjeg digitalnog vremena jest taj što sve više postajemo preplavljeni obiljem informacija iz medija, društvenih mreža i različitih streaming usluga. Naše misli postaju poput leptira, lete s cvijeta na cvijet ne zadržavajući se dovoljno dugo kako bi zaista uživali u njegovu nektaru.
Upravljanje mislima može biti težak zadatak: koliko često zaustavljamo vrijeme za sebe, pogotovo u digitalnom svijetu koji prožima našu svakodnevicu kako bismo razmišljali o vlastitim mislima?
Jedno istraživanje sa Sveučilišta Virginia i Harvard pokazalo je da mnogi ljudi teško podnose biti sami s vlastitim mislima, čak do te mjere da su spremni izazvati si bol kako bi izbjegli dosadu. Mnogi ljudi će radije pretrpjeti nelagodu – poput laganih električnih udara – nego se suočiti sa svojim mislima u potpunoj tišini. Ovaj eksperiment pokazuje koliko smo udaljeni od dubljeg promišljanja i koliko je naša znatiželja potisnuta. Zašto je današnji leptirski pristup intelektualnom istraživanju sve rasprostranjeniji i što to može značiti za inovaciju, poslovanje i budućnost?
U knjizi Svrhovita znatiželja, dr. Costas Andriopoulos otkriva kako uspješni pojedinci usmjeravaju svoju znatiželju prema određenoj svrsi – prema napretku znanosti i ljudskog razumijevanja, otkrivanju novih prilika ili postizanju značajnih ciljeva. To je ono što nazivamo svrhovitom znatiželjom, vrstom koja vas motivira da ustanete s kauča i potiče na rješavanje složenih zagonetki. Riječ je o potpunom uranjanju u nepoznato sa strašću, hrabrošću i pozitivnim poduzetničkim stavom. Ova vrsta znatiželje zahtjeva napor, strpljenje i resurse te vas može dovesti do iscrpljenosti, ali istodobno je iznimno značajna, ispunjavajuća, transformacijska i često zabavna.
Andriopoulos u knjizi razgovara s inženjerima Formule 1, znanstvenicima koji rade na uzgoju hrane na Marsu, opernim pjevačima, umjetnicima, lovcima na oluje, ulagačima rizičnog kapitala, kuharima u restoranima s Michelinovim zvjezdicama i mnogim drugim stručnjacima da bi saznao kako su upotrijebili svoju znatiželju za postizanje izazovnih ciljeva.
Ako pogledamo kroz povijest, mnogi najznatiželjniji umovi nisu se ograničili na jednu strast. Albert Einstein, na primjer, nije bio samo znanstvenik – bio je strastveni violinist. Hedy Lamarr, poznata glumica, također je bila inovatorica koja je radila na tehnologijama koje su kasnije postale osnova za Wi-Fi i GPS. Ovi primjeri pokazuju kako znatiželja u različitim područjima može dovesti do neočekivanih otkrića.
Iako nema svatko ambiciju istraživati Antarktiku ili putovati u svemir, svi tražimo smisao i napredak. Bez obzira na to težimo li biti bolji ili najbolji u onome što radimo, želimo li se pripremiti za novi posao ili napustiti karijeru zbog nečega što nas ispunjava, komercijalizirati inovativnu ideju, poboljšati svoje zdravlje, poučavati djecu vrijednostima ili jednostavno probiti se kroz more dezinformacija kako bismo pronašli istinu – svi možemo imati ogromne koristi od razmišljanja kao svrhovito znatiželjna osoba. Kada se znatiželja udruži s upornošću, može vas odvesti dalje nego što ste ikada sanjali.
Tekst napisala Nikolina Bakula
