Nakon dugogodišnje uspješne karijere na HRT-u, u kojoj je bila jedno od najprepoznatljivijih lica informativnog programa, Tomislava Vucelić okrenula se digitalnim platformama i pokrenula podcast o zdravlju. U svijetu brzih informacija, clickbaita i površnih savjeta, podcast Vox Medicus donosi ono što mnogima nedostaje: provjerene zdravstvene odgovore od strane eminentnih liječnika.
S autoricom i jednom od voditeljica Vox Medicus razgovarali smo o misiji podcasta koji je u kratkom vremenu stekao vjernu publiku, ali i o njezinom profesionalnom i osobnom putu.
Nakon godina rada na televiziji, odlučili ste se za digitalni format. Što je presudilo da se okrenete YouTubu i novim platformama?
Podcasti su danas jedan od najmoćnijih medija jer omogućuju dubinu, autentičnost i slobodu koju klasični formati često nemaju. No vjerujem da je njihova budućnost još svjetlija, upravo zato što publika sve više traži sadržaj koji ima smisao i koji dopušta stvarni razgovor, bez žurbe i kompromisa. Digitalni format mi je dao prostor da se vratim suštini – sadržaju. Okupila sam provjerenu ekipu ljudi s kojima dijelim profesionalne vrijednosti i s kojima sam već uspješno surađivala: Nikolinu Ćosić, također bivšu voditeljicu i urednicu Dnevnika na HRT-u, te Tomislava Eržića, vrhunskog snimatelja s bogatim iskustvom praćenja rada Vlade i Sabora. Smatram da dobar projekt i dobra ekipa jednostavno moraju rezultirati dobrim proizvodom – a Vox Medicus upravo je to: projekt u koji vjerujem.
Koliko vam je ‘nova’ karijera bila izazovna na profesionalnoj, ali i osobnoj razini?
Odluka o odlasku s HRT-a bila je iznimno teška i dugo promišljana. Otišla sam na vrhuncu karijere, u trenutku kada sam vodila i uređivala Dnevnik, što ju je učinilo još zahtjevnijom. Presudilo je više faktora, ali dva su bila ključna. Prvi je taj što nisam bila spremna odreći se svojih osobnih, moralnih i životnih standarda u zamjenu za daljnju novinarsku karijeru. Drugi je bio loš radni ambijent koji je u jednom trenutku počeo ozbiljno utjecati na moje zdravlje. Nažalost, to je izuzetno česta pojava kod novinarki koje su izrazito posvećene poslu, a u mom slučaju posljedice su bile takve da godinama nisam uspijevala iznijeti trudnoću.
Ne žalim zbog odluke. Na osobnoj razini doživjela sam ogroman rast. Najprije je to bila unutarnja borba s vlastitim identitetom, koji sam godinama gotovo u potpunosti poistovjećivala s poslom. Vrijeme mi je, međutim, jasno pokazalo da je u životu najvažnija obitelj. Sretna supruga i majka može i treba imati karijeru, ako to želi, ali ne onu zbog koje će zapostaviti sve ostalo.
Na profesionalnoj razini ne osjećam stagnaciju nakon odlaska s televizije, naprotiv. Prošle godine završila sam i stekla certifikat iz Analize javnih politika na London School of Economics and Political Science, i to među deset posto najboljih polaznika. Privodim kraju i planiram do poroda obranu doktorske disertacije iz područja medija i komunikacije, pod mentorstvom prof. dr. sc. Bože Skoke i prof. dr. sc. Gordane Lesinger.
Vaš podcast je prepoznat po tome što stručan zdravstveni ‘jezik’ čini razumljivim i pristupačnim širokoj publici. Kako vam je to uspjelo?
Ključ je u tome da unaprijed jasno odredim kome se obraćam. Ako mi je cilj razgovor za liječnike, onda on mora biti vođen isključivo na stručnoj razini, s terminologijom i dubinom koju ta publika očekuje. No moja je namjera svjesno suprotna – želim da sadržaj razumiju i ljudi koji nisu vezani uz medicinu. Štoviše, moja polazišna točka su uvijek pacijenti.
Prije svake emisije doslovno se stavljam u ulogu pacijenta. Iz vlastitog iskustva, ali i iskustva mnogih ljudi oko sebe, primijetila sam da u trenutku bolesti, bilo vlastite ili u obitelji, interes za informacije naglo raste. Pregledi, nažalost, gotovo nikada ne traju dovoljno dugo da se stignu postaviti sva pitanja, a često ih u tom trenutku ni nemamo jasno posložene u glavi. Nakon toga ljudi najčešće posežu za internetom, raspituju se kod drugih i pokušavaju sami složiti sliku.
Moja je želja bila ponuditi jedno mjesto gdje će dobiti jasne, provjerene i cjelovite odgovore, i to izravno od stručnjaka s velikim iskustvom. Zato inzistiram da se i složene medicinske teme objašnjavaju razumljivo, bez banaliziranja, ali i bez nepotrebnog zastrašivanja. Smatram da informiran pacijent nije “težak” pacijent, nego sigurniji i smireniji.
Koje su teme i sugovornici do sada ostavili najsnažniji dojam na vašu publiku?
Već prva epizoda s endokrinologom doc. dr. sc. Tomislavom Božekom o najmodernijim „čarobnim“ lijekovima za mršavljenje i dalje je najgledanija i najkomentiranija. Objasnio je zašto se kilogrami vraćaju, kako to izbjeći, o mogućoj većoj plodnosti i opadanju kose kao nuspojavama te o opasnostima crnog tržišta. Interes za te lijekove sve je veći, često i među onima koji ih uzimaju na vlastitu ruku, pa mi je cilj bio ponuditi točne informacije bez osude.
Svjesno biramo i teme o kojima se rijetko govori jer izazivaju nelagodu ili sram. Tako smo o menopauzi otvoreno razgovarali s prof. dr. sc. Marinom Šprem Goldštajn, uključujući teme poput seksualnog života, depresije i tzv. brain foga. Veliku pažnju izazvala je i epizoda o bolestima prostate, u kojoj je urolog dr. sc. Luka Penezić vrlo detaljno objasnio kako izgleda pregled, što prostatu održava zdravom i život nakon operacije. Kod ove teme najviše je duhovitih komentara, što smatram zdravim načinom suočavanja s teškim temama.
Posebno snažan odjek imale su i teme mentalnog zdravlja. Kako živjeti s ovisnikom i utjecaj ovisnosti na obitelj objasnio je psihijatar dr. med., MSc. Davor Moravek, perspektiva o kojoj se rijetko govori. Uskoro izlazi i epizoda o mobingu i lošim odnosima na poslu, u kojoj mr. sc. Andreja Kostelić-Martić, specijalistica kliničke psihologije, odgovara na najčešća pitanja žrtava – zašto baš ja i kako da riješim problem? Zbog velikog interesa publike, u drugoj sezoni planiramo uključiti i njihova pitanja u emisiju.
Prema vašem iskustvu, koliku odgovornost danas imaju mediji i digitalne platforme u razbijanju zdravstvenih mitova, posebno onih koji se tiču zdravlja žena?
Iznimno veliku, pogotovo digitalne platforme, jer su internet i društvene mreže široko dostupni, a publika na njima ne samo da konzumira, nego i stvara sadržaj. Nažalost, tako mnoge neprovjerene informacije vrlo brzo postaju popularne i prihvaćene kao činjenice. Zdravstveni sustav u Hrvatskoj funkcionira dobro i svi znamo da može i mora još bolje, no nesporno je i da imamo vrhunske stručnjake koji su rijetko prisutni u javnosti i kojima je, zbog ogromne količine posla i pretrpanih čekaonica, često teško pristupiti. Zato im treba dati što više prostora u medijima kako bi njihovi savjeti bili dostupni svima koji žele pouzdane informacije o zdravlju.
Čitateljice SHE.hr-a sve više zanimaju teme mentalnog zdravlja, hormona, stresa i prevencije. Primjećujete li i vi porast interesa publike upravo za ta područja?
Apsolutno primjećujem velik porast interesa za te teme i nimalo me ne iznenađuje. Mislim da nam to vrlo jasno govori u kakvom ritmu danas živimo… Pod stalnim pritiskom, s kroničnim stresom, poremećenim snom i vrlo malo vremena za sebe. Ljudi su sve svjesniji da simptomi koje osjećaju nisu „u glavi“ niti znak slabosti, nego često rezultat hormonalne neravnoteže, dugotrajnog stresa i zanemarene prevencije. Taj interes vidim kao pozitivan pomak i znak da publika više ne želi gasiti posljedice, nego razumjeti uzroke i preuzeti aktivniju ulogu u brizi za vlastito zdravlje.
Neupitno je da kvalitetan zdravstveni sadržaj osnažuje žene da donose informiranije odluke o vlastitom tijelu, zdravlju i životnom stilu. Kakve su reakcije vaše publike?
Kvalitetan zdravstveni sadržaj može imati izuzetno snažan učinak jer ženama vraća ono što im se često oduzima – osjećaj kontrole i povjerenje u vlastito tijelo. Kada imaju jasne, stručne i razumljive informacije, žene se lakše usude postavljati pitanja, tražiti drugo mišljenje i donositi odluke koje su u skladu s njihovim stvarnim potrebama, a ne s tuđim očekivanjima ili strahovima.
To vrlo konkretno vidim kroz reakcije publike. Javljaju se žene koje kažu da su nakon emisija prvi put otvoreno razgovarale s liječnikom, potražile stručnu pomoć, novu terapiju ili napokon prestale osjećati krivnju zbog simptoma koje su godinama ignorirale. Dodatno, reakcije publike potaknule su i neke liječnike da razmisle o pokretanju vlastitih novih projekata i javnijem angažmanu, jer su jasno vidjeli kolika je stvarna potreba za ovakvim sadržajem. Sve to potvrđuje koliko je važno ženama ponuditi znanje, jer informirana žena donosi snažne i odgovorne odluke, ne samo o zdravlju, nego i o načinu života.
Postoji li tema o zdravlju za koju smatrate da je nedovoljno zastupljena u javnom prostoru, a voljeli biste je u budućnosti dodatno otvoriti kroz Vox Medicus?
Uskoro u podcastu Vox Medicus idu epizode na temu kroničnog umora i burnouta, osobito kod žena koje paralelno nose profesionalne i obiteljske odgovornosti. Reproduktivno zdravlje i umjetna oplodnja, autoimune bolesti koje se često kasno dijagnosticiraju, dugoročne posljedice kroničnog stresa na tijelo i psihu. Otvorit ćemo razgovor o usamljenosti kao ozbiljnom zdravstvenom riziku, njezinoj povezanosti s depresijom, anksioznošću, kardiovaskularnim bolestima i padom imuniteta. Posebno mi je važna i tema mentalnog zdravlja djece i adolescenata, kao i demencija i Alzheimerova bolest kod starijih. Smatram da su to područja u kojima postoji velika potreba za stručnim, smirenim i otvorenim razgovorima, upravo onakvima kakve želimo graditi kroz naš podcast.
Fotografije: Robert Gašpert