Connect with us

Hi, what are you looking for?

She.hrShe.hr

Savjeti stručnjaka

U Hrvatskoj je oko pola milijuna osoba sa šećernom bolesti

Dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med.: „Pretpostavka je da samo 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, a prema tome ostalih 40 % nema adekvatnu zdravstvenu skrb.“

U svijetu, ali i u Hrvatskoj, broj osoba sa šećernom bolesti raste iz godine u godinu. U 2019. godini u svijetu je bilo oko 425 milijuna oboljelih osoba, a predviđa se da će do 2045. godine taj broj porasti na oko 700 milijuna. Prema podacima CroDiab registra i Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava, u Hrvatskoj je prošle godine dijagnosticirano 315.298 osoba sa šećernom bolesti. A ono što dodatno zabrinjava je pretpostavka da postoji iznimno veliki broj osoba kojima bolest nije dijagnosticirana.

Moguće rješenje ovog problema, suvremena tehnološka rješenja koja omogućavaju bolji i kvalitetniji život osobama sa šećernom bolesti te što je olakšalo zdravstvenu skrb tijekom pandemije podijelio je s nama dr. sc. Mladen Grgurević, dr. med., koji se već kao mladi liječnik pronašao u dijabetologiji i sada na poziciji internista subspecijalista endokrinologa i dijabetologa u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac, KB Merkur, svakodnevno pomaže pacijentima.

Kada i zašto ste odlučili baviti se dijabetologijom?

Tijekom fakulteta i prvenstveno tijekom staža, znao sam što nije za mene, a to su definitivno bile kirurške struke. Kako je interna medicina najveća nekirurška struka, a dio nje je i dijabetologija, javio sam se na otvoren natječaj za mladog liječnika u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac. Počeo sam raditi 2007. godine i nedugo nakon početka sam znao da je to to.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji veliki broj osoba s nedijagnosticiranom šećernom bolesti. Prema vašem mišljenju, na koji način bi se mogao riješiti ovaj problem?

Pretpostavka je da samo 60 % oboljelih osoba ima postavljenu dijagnozu, a nažalost 40 % ih nema te shodno tome nema niti adekvatnu zdravstvenu skrb. Prema tome može se govoriti da u Hrvatskoj ima oko pola milijuna osoba sa šećernom bolesti. Rješenje ovog problema vidim u podizanju svijesti javnosti o početnim simptomima bolesti te u provođenju javnozdravstvenih akcija, kao što su bile za rano otkrivanje raka dojke, debelog crijeva ili pluća za sve rizične skupine u društvu.

Koliko današnji stil života utječe na pojavu šećerne bolesti? Smatrate li da je potrebno povećati napore u podizanje svijesti javnosti o njoj već od mlađe dobi?

Nažalost, jedan od čimbenika rizika pojavnosti šećerne bolesti tipa 2, koja čini oko 90 % oboljelih, je suvremeni način života. A kada kažem suvremeni način života onda mislim na premalo kretanja, prevelik unos kalorija, prije svega ugljikohidrata i masti, te prekomjernu tjelesnu težinu. Smatram da bi se u osnovne i srednje škole obavezno trebali uvesti ili vratiti kuhinje i kuhani obroci, a izbaciti automati s brzom hranom i slasticama koje definitivno ne bi trebale biti temelj prehrane mladih osoba.

Koji je utjecaj šećerne bolesti na kardiovaskularne bolesti? Možete li objasniti kakav je to „kardiocentrični pristup“ liječenja?

Šećerna bolest uz povišen krvi tlak, povišene masnoće u krvi te nezdrave navike poput konzumiranja cigareta predstavlja jedan od čimbenika rizika pojavnosti kardiovaskularnih bolesti koje su ujedno i glavni uzrok smrtnosti osoba sa šećernom bolesti. Procjene pokazuju kako više od 50 % oboljelih osoba umire zbog kardiovaskularnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara te periferne vaskularne bolesti.  Kada govorimo o osobama sa šećernom bolesti koje su starije od 65 godina taj udio se povećava na visokih 70 %. Zbog navedenih činjenica  tzv. “kardiocentrični pristup” liječenja, koji uzima u obzir ne samo sniženje razine glukoze u plazmi nego i dodanu vrijednost u smislu sniženja učestalosti nepoželjnih kardiovaskularnih komplikacija prepoznaju i preporučuju sva stručna društva. Tako da se danas u prvi plan stavljaju suvremeni lijekovi i  medicinski uređaji čija primjena ne samo da snižava razinu glukoze u organizmu nego i smanjuje učestalost već spomenutog srčanog ili moždanog udara te periferne vaskularne bolesti.

A kada je u pitanju liječenje šećerne bolesti tipa 1, koje modele liječenja koriste vaši pacijenti? Koriste li SAP tehnologije (Sensor Augumented Pump)?

SAP tehnologija je trenutno najnapredniji sustav za liječenje šećerne bolesti tipa 1 u Hrvatskoj. Radi se o tehnologiji koja se sastoji sustava inzulinske pumpe i senzora, te se temelji na poluautomatiziranoj isporuci inzulina ovisno o razini glukoze u organizmu. Takav model liječenja imitira rad zdrave gušterače te se zbog toga laički još naziva i „umjetna gušterača“, a prije svega je namijenjen osobama sa šećernom bolesti tipa 1 koje imaju učestale hipoglikemije i onima koji nemaju simptome hipoglikemija.

HZZO nedavno proširio indikacije i stavio senzore koji su kompatibilni s inzulinskim pumpama na listu bez dobne granice. Prema tome, gotovo svaki korisnik inzulinske pumpe, uz preporuku dijabetologa, ima mogućnost na teret HZZO-a dobiti senzore. A za korištenje ove vrste terapije potrebno je savladati tehničke karakteristike sustava, odnosno naučiti postavljati pumpu i senzor na tijelo te naučiti kako ih povezivati i reagirati na signale sustava koji se bolesnicima javljaju prilikom korištenja.

Kakva su iskustva vaših pacijenata, ali i vas sa SAP tehnologijom? Koje prednosti primjećujete da ona donosi korisnicima?

Iskustva i mene i pacijenata su jako pozitivna. Moram naglasiti kako je hipoglikemija najučestalija nuspojava liječenja inzulinom i to je stanje koje definitivno treba izbjeći.  A SAP tehnologija prekida isporuku inzulina prije pojave same hipoglikemija, niske razine glukoze u krvi, i na taj način ju prevenira. Također, smanjuje se učestalost niskih šećera u organizmu, smanjuju se oscilacije razine glukoze te se tako poboljšava metabolička regulacija i svakodnevna kvaliteta sna i života pacijenata.

Prednost korištenja SAP tehnologije leži u poluautmatiziranom sustavu za isporuku inzulina. U ostalim modelima liječenja, poput Multiple Daily Injections terapije, terapiju u kojoj se koristi samo inzulinska pumpa bez povezanog senzora, terapije u kojoj se koristi inzulinska pumpa s flash monitoringom, isporuka inzulina nije automatizirana nego unaprijed programirana i ovisi o bolesniku i njegovom liječniku, a ne o matematičkom algoritmu.

Kako monitoring na daljinu, poput CareLink ili Libre View sustava, omogućuje praćenje pacijenata bez dolaska u bolnicu? Koliko se ovakav monitoring pokazao korisnim tijekom pandemije?

Obje platforme omogućuju zdravstveno savjetovanje na daljinu odnosno telemedicinu. A telemedicina u dijabetologiji štedi vrijeme i osoba sa šećernom bolesti i liječnika. Zahvaljujući tome pacijenti ne trebaju dolaziti u bolnice ili ambulante, ne trebaju čekati u redovima nego se elegantno „spoje“ preko interneta sa svojim liječnicima i komuniciraju svoje probleme vezane uz razine glukoze i doze inzulina. Za vrijeme pandemije i nemogućnosti dolaska u bolnice ta rješenja su bila jedina i pokazala su se vrlo korisnim te se nadam da će se nastaviti koristiti i u  „mirnodopskim“ uvjetima.

Više

Savjeti stručnjaka

Još donedavno ljudi su jeli manje, a kretali se više.

Zdravstveni karton

Jabučni ocat prirodno sadrži visok udio fosfora, magnezija, kalija, kalcija i drugi minerala.

Gastronomija

Heljda je nekada, uz krumpir, bila osnovna seljačka hrana, budući je vrlo jednostavna za uzgoj jer uspijeva na siromašnoj, jako pjeskovitoj zemlji s dosta...

Zdravstveni karton

Crni kim bogat je bjelančevinama, antioksidansima, vitaminima (B1, B2, B3) te brojnim mineralima, poput cinka, bakra, fosfora, željeza i kalcija.

Advertisement

Impressum


Medijski mali servis j.d.o.o. Sva prava pridržana.