Riječ hormoni nas konstantno okružuje. Rečenice poput “Ma hormoni su joj podivljali, što se može?! Joj ,hormoni me peru zato plačem na svaku glupost” ili “ Za sve su krivi hormoni, zdebljala sam se, a da nisam ni trepnula!“ su gotovo postale dio naše svakodnevice. Ali jesmo li se ikad zapitale što zapravo jesu ti hormoni? Zašto ih često etiketiramo kao krivce za sve naše probleme? Zašto je u zadnje vrijeme veliki trend postao postizanje hormonske ravnoteže kroz tjelovježbu, prehranu i promjenu životnog stila?
U svijetu se često priča o hormonima kao glavnim uzročnicima problema – nečemu s čime se žene moraju „nositi“ svaki mjesec u vezi s menstrualnim ciklusom i plodnošću.
Međutim, unatoč uvriježenom mišljenju, hormoni nisu loši! Zapravo, oni su nam neophodni za preživljavanje. Iako su hormoni usko povezani s reproduktivnim sustavom, oni također igraju ključnu ulogu u regulaciji mnogih drugih tjelesnih procesa, kao što su probava, metabolizam, rast i razvoj, održavanje tjelesne težine, san, upravljanje stresom, i naravno, reproduktivno zdravlje, uključujući menstrualni ciklus, plodnost i dojenje.
Hormoni se proizvode i izlučuju iz specifičnih endokrinih žlijezda koje zajedno čine endokrini sustav.
Kako hormoni funkcioniraju?
Hormoni su glasnici našeg tijela – poput telefonske linije koja prenosi važne informacije kako bi sve unutarnje funkcije bile usklađene. Proizvode ih endokrine žlijezde i putem krvi putuju do ciljnih stanica u organima i tkivima, gdje prenose poruke koje omogućuju tijelu da obavlja svoje zadatke i održava ravnotežu.
Primjer toga je štitnjača, koja proizvodi hormon T4 (tiroksin). Kada stigne do jetre, on se pretvara u aktivni oblik T3 (trijodtironin), koji potiče proizvodnju energije potrebne za detoksikaciju i druge metaboličke funkcije jetre. Ukratko, štitnjača šalje signal jetri da se pokrene i odradi svoj posao!
Od čega se sastoje hormoni?
Hormoni se mogu podijeliti prema sastavu i načinu otapanja, što utječe na njihovu funkciju u tijelu. Peptidni hormoni, sastavljeni od aminokiselina, otapaju se u vodi (odnosno krvi) i slobodno putuju krvotokom – primjeri su inzulin i oksitocin. S druge strane, steroidni hormoni nastaju iz kolesterola, otapaju se u mastima i trebaju nositeljske proteine za transport kroz krvotok; među njima su estrogen, progesteron, testosteron i kortizol.
Za pravilnu proizvodnju hormona bitni su odgovarajući nutrijenti. Kolesterol kojim primjerice obiluju maslac, jaja i avokado je ključan za proizvodnju steroidnih hormona. Namirnice bogate proteinima (meso, jaja, leća…) neophodne su za stvaranje peptidnih hormona. U tijelu, steroidni hormoni se proizvode kroz niz reakcija počevši s pregnenolonom – “majčinskim” hormonom od kojeg nastaju progesteron, estrogeni, androgeni hormoni i kortizol.
Važnost hormonske ravnoteže
No, što se događa ako hormoni nisu u ravnoteži? Njihove poruke ne mogu se ispravno poslati, a niti primiti, što može uzrokovati niz problema u tijelu – od probavnih tegoba i usporenog metabolizma do problema s plodnošću i neredovitog menstrualnog ciklusa.
Zapravo, hormoni su povezani sa svim tjelesnim sustavima, pa neravnoteža samo jednog može imati lančani učinak na cijeli organizam.
Iako smo možda već umorne od slušanja priča o važnosti zdrave prehrane, tjelovježbe i smanjivanja stresa, to sve zaista jest jedini prirodan način kako postići hormonsku ravnotežu i srezati sve tegobe koji proizlaze iz neravnoteže hormona u korijenu. Ima smisla da ako smo u manjku nekog od hormona se i zapitamo – unosim li ja dovoljno namirnica koje obiluju svim potrebnim gradivnim jedinicama za proizvodnju tog hormona, zar ne?
A o stresu i manjku sna da ne pričamo. To toliko uzdrma naš organizam da se potpuno blokira ikakva proizvodnja hormona koji nam trebaju na dnevnoj bazi.
Zato ostanite s nama. Uskoro ćemo detaljnije istražiti hormone, hormonsku neravnotežu, pravilnu prehranu i sve faze ženskog reproduktivnog ciklusa i načine kako postići optimalno zdravlje i vitalnost!
