Većim brojem sunčanih dana i sati, dolaskom ljeta te češćim i dužim boravkom na otvorenom automatski posežemo za sunčanim naočalama. Činimo to kako bi si olakšali gledanje u uvjetima jakog osvjetljenja kao što je sunčevo svjetlo, ujedno su i modni dodatak, ali razmišljamo li i da sunčane naočale igraju važnu ulogu u zaštiti zdravlja naših očiju kao i kože u području oko očiju.
Sunčeva svjetlost čini cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje dolazi sa Sunca. Ono emitira rendgenske, ultraljubičaste, vidljive, infracrvene zrake pa čak i radio valove, ali samo dio spektra elektromagnetskog zračenja dolazi do Zemljine atmosfere i to onaj u rasponu od 100 nm do oko 1 mm valne duljine. Taj dio spektra čine UV zrake, vidljiva svjetlost i infracrvene zrake.
Dobro je poznato da upravo UV zrake imaju štetno djelovanje na našu kožu. One povećavaju rizik od nastanka opeklina i raka kože, ali i uzrokuju brojna oštećenja na našim očima.
Štetno djelovanje UV zraka na zdravlje očiju
Pretjerano izlaganje sunčevim UV zrakama povezano je s oštećenjem očiju uključujući nastanak:
- katarakte (mrene) – zamućenje prirodne leće u oku
- makularne degeneracije – oštećenje retine u području makule (žute pjege), dijela mrežnice zaduženog za jasan i precizan, tzv. centralni vid
- pingvekule – žućkasta, lagano uzdignuta lezija na površini bjeloočnice (“bijelog dijela oka”) koja uzrokuje osjećaj stranog tijela u oku te je često kozmetski problem
- pterigija – nekontrolirano prerastanje konjunktive (spojnice) preko rožnice koje može dovesti do optičke distorzije i zamućenja vida, također je i kozmetski problem
- fotokeratitisa/fotokonjunktivitisa – “svjetlosna opeklina rožnice/spojnice”, upala rožnice i/ili spojnice izazvana kratkotrajnim izlaganjem UVB zračenju, praćena simptomima crvenih očiju, osjećaja stranog tijela u oku, osjetljivosti na svjetlo i prekomjernog suzenja očiju koje obično nastaje 6 do 12 sati nakon izlaganja prekomjernom UV zračenju. “Snježno sljepilo” teži je oblik fotokeratitisa koji nastaje refleksijom UVB zraka od snijega pri čemu može doći do privremenog gubitka vida u trajanju od 24-48 sati.
- melanoma – zloćudni tumor uvee (pigmentirani sloj oka kojeg čine šarenica, cilijano tijelo i žilnica)
UV zrake nose i povećan rizik za nastanak karcinoma kože periokularne regije (područje oko očiju) od kojih se kao najčešći navodi bazocelularni karcinom (BCC).
Vrste UV zračenja
Razlikujemo tri kategorije oku nevidljivog UV zračenja: UVA, UVB i UVC zračenje.
- UVC zračenje najveće je energije i potencijalno najštetnije, ali je ozonskim omotačem u potpunosti apsorbirano te ne dopire do Zemljine površine.
- UVB zrake niže su energije u odnosu na UVC zračenje, ozonski omotač ih samo djelomično apsorbira te dio njih dopire do Zemljine površine. Umjerenim izlaganjem potiču proizvodnju kožnog pigmenta melanina uzrokujući tamnjenje kože dok prekomjerno izlaganje UVB zračenju uzrokuje opekline, znakove preranog starenja kože poput diskoloracija i bora te povećava rizik nastanka karcinoma kože cijelog tijela pa tako i kože periokularne regije, ako je nezaštićena. Rožnica oka apsorbira gotovo 100 % UVB zraka.
- UVA zrake bliže su vidljivom dijelu elektromagnetskog spektra te time imaju i nižu energiju od UVB i UVC zraka. Razvoj određenih vrsta mrena te makularne degeneracije povezan je s pretjeranim izlaganjem UVA zračenju s obzirom na to da one mogu proći kroz rožnicu i leću sve do mrežnice.
Ne smijemo zaboraviti kako UV zračenje, osim Sunca, može poticati i od umjetnih izvora (aparata za zavarivanje, solarija, lasera itd.)
Također i zračenje visoko energetskog dijela oku vidljivog spektra sunčeve svjetlosti (HEV zračenje – high-energy visible radiation) poznato kao “plavo svjetlo”, prema istraživanjima europske studije objavljene u listopadu 2008. godine u časopisu Archives of Ophthalmology, dugoročno može povećati rizik nastanka makularne degeneracije. Pod rizikom su i osobe s niskim razinama antioksidansa u krvi poput vitamina C.
UV zračenje i lijekovi
Određeni lijekovi mogu učiniti kožu pa tako i oči osjetljivijima na UV zračenje. Takvi fotosenzitivni lijekovi uključuju antibiotike koji sadrže fluorokinolone i tetracikline, neke vrste kontraceptiva, diuretika i neuroleptika, te lijekove i kreme koje sadrže retinol. Koristite li nešto od tih lijekova ne bi se trebali pretjerano izlagati UV zračenju.
Kako zaštiti oči?
Kako bi najbolje zaštitili oči od sunca i štetnog UV zračenja, ali i HEV zraka potrebno je nositi kvalitetne sunčane naočale. Pri odabiru naočala treba birati leće koje blokiraju 100 % UV zračenja i apsorbiraju većinu HEV zraka. Kako bi osim oka zaštitili i veći dio kože oko očiju najbolji izbor su naočale s velikim lećama te naočale okvira koji tijesno prianjaju uz lice te time ograničavaju prolaz zračenja i s periferije oko okvira.
Boja leće naočala nema veze s intenzitetom zaštite od UV zračenja, ali ima veze sa zaštitom od HEV zraka. “Plavo svjetlo” najbolje blokiraju leće žute boje, boje bronce, bakra ili crvenkasto-smeđe boje.
Bez obzira nosite li kontaktne leće i to one koje blokiraju UV zračenje, trebate nositi i sunčane naočale. Kontaktne leće štite samo onaj dio oka koji se nalazi ispod leće, dok ostali dio oka i kože periokularne regije ostaje nezaštićen.
Osim kada ste na otvorenim, suncu izloženim prostorima, posebno kada ste okruženi visoko reflektirajućim površinama poput površine mora, jezera, pijeska ili snijega nosite sunčane naočale i u hladu gdje niste zaštićeni od štetnih zraka koje se reflektiraju od okolnih površina i objekata, a od istih ne štite niti oblaci koji propuštaju veći dio UV zraka.
Za potpunu zaštitu u vrijeme sunčanih dana nosite šešir/kapu šireg oboda ili šiltericu. Smatra se da uz sunčane naočale za vrijeme sunčanog dana mogu smanjiti izloženost očiju UV i HEV zrakama do 50 %.
Djeca i zaštita
Štetno djelovanje UV zračenja na oči i kožu kumulativnog je karaktera, odnosno rizik oštećenja kontinuirano raste proporcionalno vremenu izloženosti zračenju za vrijeme našeg života. Što znači da sa zaštitom treba početi već u ranom djetinjstvu. Djeca velik dio vremena provode vani, pogotovo ljeti. Smatra se kako više od 50 % naše životne izloženosti UV zračenju nastaje do 18-te godine života te je bitno zaštiti dječje oči sunčanim naočalama i poticati ih na nošenje šešira/kape šireg oboda ili šilterice.
[box style=”0″]
Ana Bišćan Tvrdi, dr. med., spec. oftalmologije i optometrije
www.medikol.hr
ZAGREB:
Voćarska 106
tlf: 01 45 94 772
mail: [email protected]
ČAKOVEC:
Franca Prešerna 13
tlf: 040 638 500
mail: [email protected]
[/box]
