U svijetu vlada panika oko korona virusa i svih mogućih načina njegova prijenosa i širenja, no osim njegovog štetnog fizičkog utjecaja, sve je više ljudi koje to pogađa u svim aspektima života, poglavito u financijama. Taj pressing naročito dolazi do izražaja u dane blagdana kada se očekuje povećana potrošnja novca na voljene osobe. Većinu nas takva situacija prilično deprimira. Potrošački konzumerizam je postao imperativ i ne posustaje, pronalazi nas bez obzira na vrijeme i mjesto u kojem se nalazimo.
U takvom okružju približava se još jedan u nizu “komercijalnih” blagdana, Valentinovo. Neki ga obožavaju, a neki ga bez imalo grižnje savjesti ignoriraju. Tko bi im i zamjerio kad je Valentinovo iz slatkog i nedužnog dana zaljubljenih postalo jedan od najkomercijaliziranijih blagdana u povijesti. Nude nam se čitave palete proizvoda i poklona (večere u restoranu čekaju popuštanje mjera) na koje bi trebali potrošiti novac, a istodobno se pitamo, moramo li uopće trošiti novac da bih dokazali ljubav?
Za svakoga od nas Valentinovo, kao i sama ljubav, ima svoje značenje. Dok će jedni reći kako je lijepo slaviti i govoriti o ljubavi te potencirati ono lijepo i pozitivno, makar i prigodno, drugi će konstatirati da je danas ljubavi sve manje, na svim razinama.
Neki su sretno zaljubljeni, neki nesretno uzdišu za nesuđenom ljubavi, neki slave jer su konačno izašli iz duge veze koja ih je činila nesretnima, a neki su sretni jer su u harmoniji sami sa sobom. Jeste li vi od onih koji će dan provesti u krevetu posipanom ružinim laticama ili onom punom omota čokolade i papirnatih maramica, ili će možda taj dan za vas biti samo još jedan dan u tjednu?
Od kuda u stvari Valentinovo, taj kontroverzni praznik ljubavi ili ono što bi ljubav trebala biti; festival srca, ruža, poklona, romantičnih filmova, ljubavnih bajki, poklona crvene boje?
Valentinovo prati crvena boja, boja strasti i seksualnosti. Eto, imamo veličanstveni izgovor da se naš fokus zadrži na ljubavi i romansi. Ipak, ironično, ovaj dan ruža, čokolade i čestitki u obliku srca, ima svoju mračnu povijest.
Kako je Valentinovo dobilo ime Valentinovo? Ono zapravo označava datum pogubljenja svetog Valentina od strane rimskog cara Klaudija II. tijekom trećeg stoljeća naše ere. A što je bio zločin svetog Valentina? Najpopularnija teorija drži da je služio na vjenčanjima vojnika, unatoč tome što je za njih brak bio zabranjen. Očito je car osjećao da ljubav i romansa stvaraju slabije vojnike.
Mnogo prije pogubljenja svetog Valentina, datum 14. veljače bio je povezan s plodnošću i krvlju. Između 13. i 15. veljače Rimljani su slavili blagdan Luperkalije žrtvujući kozu i psa, a zatim su bičevali gole žene, kako bi postale plodnije. Koliko god se činilo surovo, ljudi su vjerovali da to žene čini plodnijima, a same žene su se zapravo postavile u red da bi ih „pljesnule“ krvave kože. Srećom, u petom stoljeću naše ere, papa Gelazije I. zabranio je Lupercaliju i službeno proglasio 14. veljače blagdanom svetog Valentina.
Za one koji to nisu znali, osim što u Hrvatskom Zagorju imamo naziv mjesta Valentinovo, na našim prostorima Valentinovo se slavilo (početkom 20-og stoljeća) kao dan „kada se ptičice žene“. U sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske na ovaj dan pekla su se i darivala peciva u obliku golubica, zbog simbolike koje one donose – ljubavi i svoje doživotne privrženosti svom odabraniku. Govorilo se „ptičeki se ženiju“. Djeca su se ujutro budila i odlazila u vrt tražiti skrivene slatkiše (orahe i sušeno voće i sl.) koji su ostali ptičicama.
Manje je poznat prigodni simbol bubamare. Vjerovalo se da kad bubamara sleti na ruku donosi sreću, a s one strane na koju bubamara odleti, stići će ljubljeni. Sličnim vjerovanjima i običajima obilovalo je cijelo naše područje, a u središtu sveg najvažnija je sreća, zajedništvo, ljubav.
Autorica teksta Gordana Matković, Educamix d.o.o.
Može li nas povijest Valentinova poučiti nečemu?
Kao što možemo zaključiti, uvijek se radilo o nekoj vrsti ljubavi, nevezanoj za ikakav materijalizam. Možda je to put kojim bi trebali težiti. Fokusirati se na emotivnost i istražiti svoj odnos prema njoj. Voljeti i cijeniti samoga sebe smatra se narcisoidnošću i sebičnošću, a zaboravljamo da nikada ne možemo u potpunosti voljeti one oko nas ili pružiti im sve što im treba dokle god to sve ne pružimo sami sebi. Ako ne možemo istinski uživati u trenucima samoće, niti jedna veza, prijateljstvo ili roditeljstvo nas neće spasiti od nedostatka ljubavi prema sebi. Pravi odnos uvijek polazi prvo od odnosa sa samim sobom.
Svi ostali ljudi su samo naše ogledalo i automatski se pojavljuju u našem životu kao refleksija. Bez obzira na praznik, ako već niste, donesite odluku i zavolite sebe, vidjet ćete kako će se svi odnosi u vašem životu promijeniti na bolje. Nemojte se bojati biti svoji, reći ono što mislite i postati sve ono što želite, preuzmite kormilo nad svojim životom i možda vas on nagradi uspješnim i sretnim vezama u kojima obje osobe cvjetaju jer slave sve ono što doista jesu, a ne pretvaraju se i nadaju se da će sutra ta osoba biti ona koja to nije – i slavite ljubav svaki dan.
I što ćemo nakon svega s našim nadolazećim Valentinovom?
Imam prijedlog. Možda je baš ovo sjajno vrijeme da mu damo šansu i vratimo pravi smisao ljubavi i davanju sebe. Smisao u kome je ljubav s velikim V, veličanstvena i ozdravljujuća. Možda će zvučati kao kliše ali bez ljubavi smo ništa, ona nas pokreće, inspirira i daje viši smisao.
Prošli smo i prolazimo tešku i nevjerojatnu, a ipak toliko stvarnu godinu. Naučili smo brojne životne lekcije i podsjetili se koliko smo važni jedni drugima. Idemo umjesto ljutnje zbog trenutka koji živimo (i bacanja sebe u trošak da bi dokazali voljenje) ispeći partneru/partnerici omiljeni kolač, izraditi kreativni poklon i slično.
Ako trenutno nismo u vezi, a voljeli bi obilježiti taj dan ljubavi, možda možemo najboljem prijatelju izraditi album s najdražim zajedničkim fotografijama, kćeri/sinu napisati pismo ljubavi koje će imati vrijednost i kada nas više ne bude, s unukom ili nećakom napraviti čestitku u obliku srca pa skrivečki ubaciti u sandučić susjedu mrgudu s trećeg kata i na taj način i njega i nećaka podučiti praštanju i voljenju.
Prilika je ovo da se odmaknemo od konzumerizma i Valentinovu vratimo nekadašnju ljepotu i smisao, kada se slavila ljubav zbog ljubavi, dijelile čestitke i poklanjali poljupci.
I znate što? Čineći te male, a velike stvari, učinit ćemo sretnima prije svega sebe. I evo nas u velikom Valentinovskom krugu. Živjela ljubav!
Autorica teksta Gordana Matković , Educamix d.o.o.
