Iako zvuči nevjerojatno, postoji vrsta hrane, koju nikako ne možemo probaviti i pretvoriti u energiju. Srećom, baš to i trebamo. Uz kretanje i pravilno disanje, koje potpomažu pravilan rad probavnog sustava, vlakna su karika koja nam danas definitivno nedostaje u održavanju zdrave peristaltike crijeva i doslovno ostatka organizma.
Ukratko vlakna su neprobavljivi dijelovi hrane, koji mehanički bubre uz prisustvo vode i omogućavaju pravilan rad probave i optimalnu detoksikaciju tijela. Ali da ne bi bilo zablude ovo tek početak gotovo beskonačne liste prednosti koju sačinjava prehrana bogata vlaknima.
Znate li gdje vam se nalazi 70% imuniteta?
Za ljudsko tijelo možemo reći da posjeduje dvije opne, koje nas štite od utjecaja vanjskog svijeta. Prvu opnu tvori naš najveći organ – koža, a drugu, unutrašnju opnu naš probavni sustav. No naša „unutrašnja koža“ ima daleko složeniju funkciju od naše prave kože, koja je potpuno nepropusna.
Naša unutrašnja koža je selektivno propusna upravo zbog potrebe za upijanjem hranjivih tvari neophodnih za život. Upravo ovdje počinje priča o imunitetu. Zbog ovakvog svojstva probava mora imati moćan alat odmah na prvoj crti obrane jer želučana kiselina ponekad nije dovoljna. Tu u igru stupa imunološki sustav, koji svoju bazu ima upravo u našem probavnom sustavu.
Moćan imunološki sustav
Zanimljiva karakteristika probave je njena prilagodljivost, što znači da se ravnoteža dobrih i „loših“ bakterija stalno mijenja u odnosu na vrstu hrane koju jedemo Stoga nas ne treba ni čuditi porast različitih zdravstvenih tegoba čak ni kod mladih ljudi.
Jednoličnost u prehrani te pretjerivanje s rafiniranim varijantama hrane polako ali sigurno uzima svoj danak. Ako želite moćan imunološki sustav definitivno morate obratiti pozornost na raznolikost onoga što jedete, a vlakna su osnovni čistač probave i hrana za održavanje zdrave crijevne mikroflore.
Jedna od 4 najgore greške u današnjoj prehrani
Uz genetsku predispoziciju i pogrešan način života ugrubo možemo navesti 4 najgore greške koje se stalno provlače kroz problematiku ljudske prehrane, da priča bude zanimljivija, sve su direktno povezane s unosom vlakana.
4 zla današnje prehrane:
- preobilan unos hrane
- previsok unos zasićenih masnoća
- jednolična prehrana – čitaj visok unos rafinirane i industrijski obrađene hrane
- nizak unos vlakana ( i vode)
Ovo su kritične kontrolne točke ljudske prehrane, koje uglavnom vode u povećanu tjelesnu težinu – pretilost te neravnotežu rada tjelesnih sustava odnosno ishodište su većine bolesti i tegoba.
Koliko vlakana trebamo?
Prosječan dnevni unos vlakana u Hrvatskoj kreće se oko 15 g, što je daleko od idealnog dnevnog unosa. Idealan unos vlakana u odnosu na današnji način života svakako ne bi trebao biti manji od 30 grama dnevno, jer bi ovim potezom svatko mogao riješiti čitav spektar tegoba i bolesti.
Superdoručak
Konkretno, polovicu ukupnog dnevnog unosa vlakana, okrenite se cjelovitim žitaricama, sjemenkama i voću pa za doručak pojedite 1 šalicu zobenih pahuljica, 1 jabuku i 1 žlicu mljevenih sjemenki i problem je riješen.
Ako za ručak kojim slučajem imate mahunarke u obliku nekog variva unijet ćete ostalih 15 grama vlakana i time ispuniti svoju dnevnu kvotu zdravlja.
[box style=”0″]
Autor: Goran Purić, dipl. ing. prehrambene tehnologije, nutricionist
www.e-hrana.com
[/box]
