Od Kardashian protein kokica do TikTok trendova s miksanim svježim sirom i smoothieja od piletine, ljudi danas idu u krajnje ekstreme kako bi unijeli više proteina. Prema analizi BBC-ja, globalni interes za pojam „protein“ porastao je za 213 % u posljednjih deset godina. Prema Googleu, taj interes dosegnuo je povijesni maksimum 2025. godine. Ipak, jedan izvor proteina i dalje je gotovo potpuno izvan jelovnika zapadnog svijeta – insekti.
Insekti bi riješili globalni problem gladi
Insekti su hranjiv izvor proteina i stoljećima su sastavni dio prehrane u mnogim dijelovima svijeta, osobito u Africi, Aziji, Latinskoj Americi i Oceaniji. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 2,33 milijarde ljudi suočava se s nesigurnošću u opskrbi hranom. Upravo bi insekti mogli biti dio odgovora na taj izazov.
Bogati hranjivim tvarima i uz znatno manju potrošnju resursa u odnosu na tradicionalni stočarski uzgoj, insekti predstavljaju održivu alternativu mesu. „Ako gledamo količinu proteina po kilogramu, insekti su izrazito ekološki održivi“, kaže Jessica Fanzo, direktorica inicijative Food for Humanity na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Za njihov uzgoj potrebno je manje energije i resursa što podrazumijeva zemlju, vodu i stočnu hranu, za razliku od uzgoja govedine ili peradi, istaknula je Fanzo.
Pa što nas onda sprječava da ih jedemo?
Za mnoge ljude sama pomisao na jedenje kukaca izaziva gađenje. Iako je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila prodaju određenih jestivih insekata, prema izvješću Europske potrošačke organizacije iz 2020. godine samo bi jedan od deset Europljana razmotrio zamjenu mesa insektima. Kod potrošača u zapadnoj Europi, gađenje se navodi kao glavni razlog izbjegavanja insekata, uz kulturne norme, strah od nepoznate hrane i zabrinutost za sigurnost. Ja kao Slavonka, apsolutno potpisujem sve navedeno. Najekstremnije što sam probala od neuobičajene hrane jesu žablji krakovi koji su me najviše podsjećali na piletinu.
„Mnogi insekte povezuju s bolešću, a te asocijacije postaju emocija – gađenje. Kada vidite kukca, osjetite gađenje“, objašnjava kaže Antônio Rocha Bisconsin-Júnior, profesor prehrambene znanosti na Federalnom institutu za obrazovanje, znanost i tehnologiju u Rondôniji u Brazilu.
Insekti su potpuni izvori proteina
„Budući da se konzumiraju cijeli, insekti su i potpuni izvor proteina. Sadrže sve esencijalne aminokiseline potrebne za razvoj i obnovu tkiva. Takve namirnice nazivaju se ‘kompletnim proteinima’ jer sadrže svih devet aminokiselina koje ljudsko tijelo ne može samo proizvesti“, kaže Bisconsin-Júnior.
U nutritivnom smislu, mnoge vrste jestivih insekata sadrže između 50 i 70% proteina u suhoj tvari, uz značajne količine željeza, cinka, vitamina B12 i zdravih masnih kiselina, često usporedive, a ponekad i veće nego kod mesa.
Bisconsin-Júnior dodaje da su osobe mlađe od 39 godina otvorenije ideji konzumacije insekata. Sljedeća generacija mogla bi ih doživljavati kao prihvatljivu opciju. „Djeca još ne doživljavaju insekte kao nešto odbojno. Mogu se igrati s žoharima bez osjećaja gađenja“, kaže.
Danas većina kultura normalizira tek mali broj životinjskih proizvoda, dok se ostale proglašavaju ‘odvratnima’. Neki stručnjaci predlažu svojevrsnu „terapiju izlaganjem“, tako da potrošači češće viđaju jestive insekte na tržištu i promatraju druge kako ih konzumiraju. Time bi se promijenila percepcija norme i smanjio osjećaj društvenog odstupanja. Nedavna istraživanja pokazuju da, iako gađenje smanjuje želju za jelom, ne mijenja stvarni doživljaj okusa, što otvara prostor za prihvaćanje novih, održivih namirnica poput insekata.
Ipak, većina stručnjaka zaključuje kako je gađenje prema insektima naučeno, pa kako se može naučiti, tako se može odučiti. No, nerealno je očekivati da oni postanu glavna zamjena za meso u zapadnjačkoj prehrani.