Zašto je D vitamin tako bitan?

Vjerujemo da nikad niste previše davali važnosti vitaminu D. O C vitaminu gotovo da svi sve znamo, neki od nas se klone i B vitamina jer misle da će još više jesti, a nekako je taj D vitamin tajanstven. I kao da se tek u pandemiji otkrila njegova važnost.

Zbog širokog spektra djelovanja na organizam, više od ostalih vitamina, vitamin D nalikuje hormonu te se očekuje njegova sve veća primjena u svrhu prevencije i liječenja brojnih bolesti. Oko 80 % tjelesnih potreba za vitaminom D, ovisno o razini pigmentacije kože koja upija UV svjetlo i stupnju izloženosti suncu, može se proizvesti u organizmu. Međutim, mnogi se dižu prije svitanja i vraćaju se kući kad se već smračilo. Zbog tog nimalo zabavnog rasporeda opskrba vitaminom D postaje vrlo zahtjevna

Jesen i zima razdoblja su kad velik postotak građana nema dovoljno vitamina D kojeg koža sintetizira iz kolesterola kad je izložena sunčevom ultraljubičastom zračenju. Vitamin D je topiv u mastima i  ključan u brojnim tjelesnim funkcijama.

Između ostalog, pomaže tijelu da apsorbira mineral kalcij, koji igra važnu ulogu u tvorbi i održavanju jakih kostiju. Ovaj vitamin također osigurava normalno funkcioniranje mozga, smanjuje upalne procese, daje snagu mišićima, potiče imunitet i štiti od dijabetesa. Znakovi manjka vitamina D uključuju sklonost prehladi, brzo umaranje, krhkost zubi i kostiju, depresiju i anksioznost.

Svakodnevni dodatak vitamina D u prehranu osoba koje imaju krhke kosti i osteoporozu uvelike poboljšava stanje pacijenta.

Brojna istraživanja ukazuju na antikancerogeni učinak vitamina D te povezuju više serumske koncentracije s nižom učestalošću karcinoma kolona i rektuma. U kliničkim studijama vitamin D pokazao se koristan u smanjenju učestalosti pojave karcinoma dojke.  Osim toga, taj vitamin povećava otpornost organizma na tuberkulozu i otpornost prema bakterijskim upalama.

Obećavajući rezultati dobiveni su kod pacijenata oboljelih od autoimunih bolesti, posebno multiple skleroze. Sve je više dokaza koji ukazuju na povezanost  niže razine vitamina D  s povećanim rizikom obolijevanja od multiple skleroze (MS) i s lošijom kliničkom slikom.

Konačno, vitamin D koji nastaje sintezom u našem organizmu pod utjecajem sunčeve svjetlosti, jedan je od najboljih čimbenika koji su pokazali efikasnost u liječenju psorijaze.

Uočeno je da pacijenti koju boluju od ulkusa želuca ili duodenuma imaju snižene vrijednosti vitamina D u krvi. Neosporna je uloga vitamina D u održavanju funkcije i ravnoteže zdravlja gastroenteralnog sustava, posebno crijeva.

Koliko je vitamina D premalo?

Do manjka ovog vitamina dolazi ako se ne izlažete suncu dovoljno ili vaš organizam ne uspijeva apsorbirati vitamin D koji proizvede uz pomoć sunca ili unese hranom. Tko ima simptome manjka ovog vitamina može vrlo lako potvrditi ili opovrgnuti svoje sumnje testiranjem krvi. Manje od 12 nanograma po mililitru (ng/mL) krvi označava manjak vitamina D. U opasnosti ste od manjka ako imate između 12 i 20 ng/mL krvi. Kritično visoka razina vitamina D koja uzrokuje štetu po zdravlje, iznosi 60 ng/mL.

Liječenje manjka vitamina D

Tri su načina povisivanja nivoa vitamina D. Opisane tehnike mogu poslužiti i u svrhu prevencije razvoja manjka ovog vitamina.

Uzimanje dodatka prehrani s vitaminom D – može se nabaviti u većini ljekarni bez recepta, ali pacijent se treba posavjetovati s liječnikom oko prikladne doze. Za većinu odraslih preporučena dnevna doza je 600 IU (međunarodnih jedinica), a za starije od 70 godina 800 IU. Djeci do 12 mjeseci dovoljno je 400 IU. Prema novim preporukama, maksimalna podnošljiva dnevna doza za odrasle iznosi 4000 IU.

Prehrana bogata vitaminom D – hrana nije najbolji izvor ovog vitamina, ali možete zadovoljiti dio dnevnih potreba tako da na meniju imate masnu ribu kao što su losos, tuna i skuša, kao i ulje od riblje jetre.

Govedina, neki sirevi i žumanjak jajeta sadrže manje količine vitamina D. Pri kupovini tražite mlijeko i žitarice obogaćene ovim vitaminom.

Povećano izlaganje prirodnom svjetlu – kad god vremenske okolnosti dopuštaju, boravite barem pola sata na otvorenom, najbolje između 11 i 13 sati. Ako imate svijetlu put ili ste imali rak kože, posavjetujte se s liječnikom i odvagnite rizike od izlaganja suncu naspram rizika od nedostatka vitamina D.