Željka Barišić Pulig ravnateljica Opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, prva je žena u povijesti zagrebačkog HNK na ovoj čelnoj poziciji.
Upravi HNK sve su žene, a po prvi put u povijesti imamo ženu na mjestu ravnateljice Opere. Zašto je ta funkcija pripadala isključivo muškarcima? Kakva je razlika u vođenju, ako možete uopće usporediti.
Po dolasku intendantice dr. sc. Ive Hraste Sočo od rujna 2022. u v. d. Upravi doista smo bile sve žene, a aktualnu Upravu većinski činimo mi žene.
Funkcija ravnatelja Opere dosad je uvijek pripadala muškarcima zbog činjenice da su najčešće dirigenti bili birani na to čelno mjesto — a među dirigentima je izrazito malen udio žena — tako da bih rekla da se ponajviše radi o statistici. Do svoga imenovanja čak nisam ni bila svjesna toga da ću biti prva na toj poziciji!
Kao ravnateljica vodim vrlo kompleksnu cjelinu od 160 umjetnika i djelatnika, a moji su najbliži suradnici i dalje upravo muškarci (počasni šef dirigent Pier Giorgio Morandi, savjetnik u Operi Ljubomir Puškarić, producent Opere Mario Gigović, voditelj Ureda Opere Tomislav Abel). Ipak, kolege mi znaju reći da se osjeti pomalo drugačija energija, sad kad u tome uredu po prvi put sjedi žena.
Dugogodišnje iskustvo rada u orkestru naučilo me tomu da su razlike u vođenju individualne, te da ovise o karakteru pojedinca, a ne o tome je li na poziciji višoj od nas ženska ili muška osoba. Ono što mogu tvrditi jest to da su prepuno gledalište i zadovoljni djelatnici zajednički cilj cijele naše Uprave.
Što nas očekuje u novoj sezoni?
U sezoni 2023/24. naša će operna publika, osim u premijernim naslovima (Rigoletto Giuseppea Verdija, La Bohème Giacomma Puccinija, Così fan tutte W. A. Mozarta, Suzanina tajna E. Wolfa – Ferrarija), imati priliku uživati i u brojnim reprizama (Nabucco i Traviata G. Verdija, Šišmiš J. Strausaa ml., Lennon Ive Josipovića, Stanac i Ero s onoga svijeta Jakova Gotovca, Madama Butterfly G. Puccinija, Čarobna frula W. A. Mozarta, Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca).
Također, osim već poznatih naslova za djecu (Vještica Hillary ide u operu, Vještica Hillary i uvrijeđeni kontrabas), najavljujemo i novi projekt namijenjen najmlađima – Godišnja doba – u produkciji temeljenoj na suradnji s nezavisnom scenom. Tu su i Komorni ciklus Zagrebačke filharmonije i Orkestra Opere HNK-a u Zagrebu, u sklopu kojeg će biti izvedeno 8 koncerata u foyeru, te ciklus Doajeni Opere.
Oganj Blagoje Berse koncertno će biti izveden u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom, a svečanoj izvedbi Verdijeva Requiema povod će biti obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Uz sve to, pripremamo i drugo izdanje Zagrebačkoga opernog festivala koji smo pokrenuli prošle sezone!
Smatraju li Hrvati da je (još uvijek) opera samo za odabrane?
Prepuno gledalište koje iz izvedbe u izvedbu možemo vidjeti, ali i kumulativni broj posjetitelja dokazuju upravo suprotno! Opera je tijekom protekle sezone doživjela ogroman skok gledanosti (za 42% u odnosu na s. 2018/19). Operne predstave središnje nacionalne kuće u 162. sezoni pogledalo je čak 50.375 posjetitelja, što je, ako usporedimo, brojka veća od ukupnog broja stanovnika Karlovca!
Kako mislite privući mlađu populaciju u kazalište? Kakva je situacija u našem obrazovnom sustavu? Imamo li nekih „mladih nada“ recimo to tako?
Mladu publiku privlačimo planom razvoja publike koji uključuje programe za djecu (u prošloj smo sezoni održali prvu Operu za bebe u suradnji s Muzičkim Bienalleom Zagreb, a tu su i operne predstave za djecu, čijih je svih 17 izvedbi bilo rasprodano).
Uz to, na našem su stalnom repertoaru i kanonska djela hrvatskih autora koja organizirano posjećuju školarci (najpopularniji su tu Ero s onoga svijeta i Nikola Šubić Zrinjski).
Razvoj nove generacije umjetnika drugu godinu zaredom poduprijet ćemo programom stipendiranja studenata Muzičke akademije — ove se godine ansamblu Opere pridružilo troje novih stipendista pjevača te jedan dirigent. Pružit ćemo im oslonac i stručno usmjeravanja u danima školovanja te ih kroz programe Opernog studija pripremati za nastavak domaće, ali i inozemne karijere. Mislim da su upravo to neke od mladih nada kojima nam je zadovoljstvo otvoriti mogućnost nastupanja, učenja i suradnje s eminentnim domaćim i svjetskim umjetnicima.
Što općenito mislite o kulturnoj sceni u Hrvatskoj?
Hrvatska je kulturna scena iznimno raznolika. Javne ustanove, zahvaljujući uglavnom stabilnom financiranju, uspijevaju realizirati projekte od nacionalnog i međunarodnog značaja, a također imamo i uspješnu nezavisnu scenu koja je iznimno važna, osobito zbog orijentacije prema suvremenim i inovativnim projektima.
Smatram kako je budućnost kreativnih i kulturnih industrija u sinergiji i suradnji različitih ustanova i profila, a upravo takav pristup njegujemo i u zagrebačkoj Operi – suradnjom s drugim institucijama iz Hrvatske i inozemstva, ali i alternativnom scenom, želimo potaknuti nove kreativne horizonte!
