U ovom tekstu provest ćemo vas po putevima dalekih prošlosti, ali onih „ženskih“, u usporedbi s „muškima“. Putevi se dotiču razdoblja još od četvrtog tisućljeća prije Krista, pa sve do vremena poslije nove ere. Svaka od prisutnih civilizacija tog razdoblja imala je drukčiju kulturu, religiju, zemljopisni lokalitet te društvena vjerovanja koja su joj pomogla u potvrdi sebe kao najviše napredne civilizacije svoga vremena.
Neke činjenice bit će vam poznate od prije, možda najviše iz vremena starog Egipta, uz koje vežemo neke kulturne pojedinosti koje su prisutne i u današnjoj civilizaciji, a zanimljivo je da se jedna takva tiče i kockarnica. Kultura drevnog Egipta i danas utječe na nas, a dobar primjer je Book of Dead, odnosno „Knjiga mrtvih“ po kojoj su čak nazvali i casino igre.
Mezopotamija
Mezopotamska civilizacija imala je velike varijacije u vezi odnosa prema ženama. Primjerice, način na koji su se odnosili prema ženama pod vladavinom Sumerana bio je mnogo bolji i pozitivniji nego kad su Mezopotamijom vladali Babilonci.
Sumerske pripadnice ljepšeg spola imale su uloge koje nisu bile jednake muškarcima, no i te uloge bile su puno bolje nego u nekim drugim civilizacijama. A koje su bile „uloge“? Žene, majke, domaćice, svećenice. Dolaskom Hamurabija na vlast pod Babiloncima, žene su postale vlasništvo pripadnika drugog spola, umjesto koliko-toliko ravnopravnih građana slobodnog svijeta. Sloboda im je pobjegla iz ruku.
Kraljica noći iz Babilona (Ištar ili Ereškigal), 1792.-1750. pr. Kr. London.
Kina
Dvije najstarije kineske civilizacije uključivale su Yangshao civilizaciju koja se prostirala oko Žute rijeke te Longshan civilizaciju koja je bila locirana na nižim i srednjim visoravnima Žute rijeke. Yangshao civilizacija smatra se jednom od najranijih društava u kojima je vladao matrijarhat, a to se tiče razdoblja između 5000. i 3000. godine prije nove ere. Arheolozi koji su istraživali to podneblje došli su do zaključka kako su muškarci bili ti koji su bili inferiorniji naspram žena, jer su nakon smrti sahranjivani blizu majki, umjesto bliže očeva. Ako je to istina, Yangshao civilizacija uvelike se razlikovala od mnogih drugih tog vremena. Međutim, vide se sličnosti sa Spartom, do koje ćemo doći malo kasnije.
Mezoamerika
Razlike u spolovima, najvećim dijelom, bile su u Mezoamerici vrlo slične kao u drugim drevnim civilizacijama. Svako društvo imalo je svoja vjerovanja i svoje ideje, ali generalno gledano, razlike u spolovima bile su jako slične. Drevne Maje su poštivale žene na isti način kao i muškarce. One su se smatrale važnima od trenutka svoga rođenja, nevezano hoće li kasnije postati majke ili ne.
Također, mogle su sudjelovati u ekonomskim i političkim raspravama, kao što su i mogle održavati vlastitu farmu. Bile su vrlo važan dio ritualističke strane Majanske civilizacije. Kultura Olmeka vidjela je, pak, muškarce kao ratnike i vođe, a žene kao domaćice koje se brinu za djecu. Međutim, i kod njih je bilo jasno poštovanje prema ženama.
Perzija
Jedno od najvećih carstava svog vremena, Perzijsko, imalo je jednu od prvih civilizacija koja je slijedila monoteističke poglede na religiju. Perzijska religija Zoroastrizma uvelike je utjecala na uloge spolova u civilizacijama. Upravo zbog te religije, muškarci i žene bili su gotovo na istoj stepenici hijerarhije. Pripadnici i jednog i drugog spola mogli su sudjelovati u vojsci, posjedovati svoje zemljište, trgovati biznisom, a u pojedinim slučajevima žene su mogle i vladati. To potvrđuje i citat iz jednog od mnogobrojnih zoroastrističkih tekstova: „Neka dobar vladar, bio muškarac ili bila žena, vlada i u materijalnom i u duhovnom postojanju.“
„Neka dobar vladar, bio muškarac ili bila žena, vlada i u materijalnom i u duhovnom postojanju.“
Sparta
Grčko društvo bilo je poznato po demokratskim načinima vladanja te po kreiranju moderne demokracije, ali u socijalnim pogledima, žene su sačinjavale niže razrede građana. Međutim, spartanska civilizacija razlikovala se od većine susjednih gradova-država. Žene su u spartanskom društvu tretirane na sličan način kao muškarci, zato što su smatrane kao one koje stvaraju moćne ratnike-Spartance. Iako žene u Sparti nisu uvijek bile slobodne da rade što žele, bile su smještene na istu stranu zakona kao i pripadnici jačeg spola.
Rim
Rimsko carstvo, najviše poznato po gladijatorskim borbama u Koloseju, bilo je, uglavnom, stvoreno za muškarce. Svaki spol imao je zasebne uloge koje su tipične za ranije civilizacije. Muškarci su bili vođe obitelji, s najstarijim članom kao „glavom“ obitelji te su najčešće imali tri imena (kao što su danas ime, srednje ime i prezime), dok je ženama davano samo jedno ime, ali ih se najčešće nazivalo muževim imenom.
Colosseum
