Muškarci, vjerujemo da ćete se složiti i da nam za to ne trebaju nikakva istraživanja, teže od žena podnose prehladu, virozu i temperaturu nešto višu od 37 stupnjeva. Znale smo to, a sada smo dobile i potvrdu – ako je suditi po istraživanju njemačkih znanstvenika.
Dr. Beatrix Grubeck-Loebenstein, imunologinja na Sveučilištu u Innsbrucku bavi se istraživanjem razlika u imunosnom sustavu među spolovima. Rezultati njezinih studija razveselit će sve muškarce koje žene ne uzimaju ozbiljno kada je posrijedi patnja kroz koju prolaze tijekom prehlade ili viroze.
“Pojednostavljeno rečeno, zbog razlika u imunosnoj reakciji na bolest muškarci se češće razbolijevaju od žena”, kazala je dr. Grubeck-Loebenstein. Objasnila je da se protiv patogenih mikroorganizama koji napadnu organizam bore stanice specifične imunosti i stanice nespecifične imunosti. Nespecifične stanice su učinkovite isključivo u borbi protiv određenih patogenih mikroorganizama poput virusa gripe i u tom slučaju organizmu omogućuju da se sam brani protiv niza virusa, bakterija i parazita. No, relativno je malen broj svake vrste specifičnih stanica. Da bi se uništio patogeni mikroorganizam specifične se imune stanice moraju multiplicirati milijun puta.
Ovdje dolaze do izražaja razlike u imunosnoj reakciji među spolovima: dok ženski hormon estrogen pomaže pri umnožavanju specifičnih imunosnih stanica, učinak muškoga hormona testosterona je suprotan. I ranija su istraživanja pokazala da estrogen ima snažna antiviralna svojstva protiv HIV-a, ebole i virusa hepatitisa. “Dakle, estrogen stimulira imunosni sustav, a testosteron ga suzbija i potiskuje”, potvrđuje i dr. Marcus Altfeld, voditelj Odjela za imunološka istraživanja na hamburškom Institutu Heinrich Pette, gdje istražuje biologiju humanih patogenih virusa.
“Ženski imunosni sustav reagira puno brže i agresivnije na patogene mikroorganizme od muškoga”, objasnio je. Istaknuo je i da je, što je razina muškog testosterona viša, imunosni sustav muškaraca slabiji.
Znanstvenici priznaju da im nije jasno zbog čega hormon koji muškarcima daje odličja muškosti, ujedno muški rod čini zdravstveno slabijim. Smatraju da bi se jedan od potencijalnih odgovora trebao potražiti u dalekoj prošlosti, s obzirom na to da se imunosni sustav čovjeka razvija već milijunima godina. “U Kameno doba naši su preci živjeli u pećinama i bili izloženi raznim opasnostima. Svrha ženskoga imunosnog sustava tada je, kao i danas bila jednaka – zaštititi nerođeno dijete i/ili novorođenče, zbog čega je ženin imunosni sustav morao biti iznimno snažan”, kaže dr. Altfeld.
Nadamo se da ćete nakon ovoga teksta imati bar mrvicu više razumijevanja za jade kroz koje prolazi vaša (snažnija) polovica!
