Istine i zablude o melanomu

Kako bi na godišnji otišli bezbrižni potrebno je posjetiti dermatologa i pregledati madeže ako ste osobe svjetlijih očiju, kose i puti ili u obitelji imate nekog tko je bolovao od melanoma. A kako bi se bezbrižni i s njega vratili, vašu kožu trebate dobro zaštititi od jakog sunca kako bi izbjegli opekline i mogućnost dobivanja tumora na koži. Dermatovenerologinja Dr. Klaudija Šebetić ima veliko iskustvo u liječenju melanoma, pa smo odlučili uz njezinu pomoć raskrinkati sve zablude o ovoj kožnoj bolesti!

Što je zapravo melanom?

Melanom je tumor o kojem se mnogo piše i govori i vrlo često je uzročnik straha, panike i nevjerice. Da li su takove reakcije opravdane ili ne i da li pomažu u otkrivanju ove bolesti upitno je kao i potpuno ignoriranje i negiranje.
Vrlo je važno da je informacija o melanomu ispravna, razumljiva kako bi svaka osoba bila upućena u pravo stanje stvari.

melanom1
Osim melanoma postoje i drugi maligni tumori kože koji nisu tako opasni, a također su sve učestaliji. Razlozi su mnogobrojni- od utjecaja sunca do naslijeđa. Osobe koje imaju veći rizik za nastanak melanoma su osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose. Učestale sunčane opekline svake godine, pogotovo ako se koža naglo izloži suncu i zadobije opekline i ako se to ponavlja godinama rizično je za nastajanje melanoma.

Koje su rizične skupine za oboljevanje od melanoma?

Veći rizik imaju ljudi s velikim brojem madeža (više od pedeset) i osobe koje imaju rizične ( displastične) madeže, a to su madeži koji su u razini kože tamni, nepravilni i veći od 6 mm.
Povećani rizik za nastanak melanoma imaju i osobe u čijim je obiteljima već bilo malignih tumora kože, pa je za njih vrlo važan pregled madeža.
Ljudi koji su radi posla , sporta, ili hobija vrlo često izloženi suncu i ako često imaju opekline, imaju veliki rizik od nastanka melanoma.

Kako nastaje melanom odnosno kako ga možemo prepoznati?
Melanom vrlo često nastaje iz madeža koji se mijenjaju, rastu i krvare, ali može nastati i na koži koja nije imala nikakve promjene.

Klinički se razlikuju sljedeći oblici: lentigo maligna melanoma ( na fotoeksponiranim dijelovima tijela, u starijih osoba), površinsko šireći ( crna promjena u razini kože nepravilnog oblika), nodularni ( iznad razine kože), melanoma malignum acrolentiginosum (okrajine šake, stopala idr.) i neki posebni oblici.

melanom 2Melanom najčešće izgleda kao promjena na koži tamno smeđe do crvene boje, nepravilnog oblika, s izraženim krvarenjem, nepravilnih rubova, koja naglo raste i mijenja se.

Kako ga liječimo?

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, dermatoskopskog nalaza, a potvrđuje se histološkim nalazom. Nakon kirurškog uklanjanja šalje se na patohistološku verifikaciju koja je vrlo važna za odluku o daljnjem liječenju.
Ako je melanom deblji radi se operacija limfnih čvorova najbliže regije i ponovna operacija ožiljka na mjestu gdje je bio melanom. Prema nalazu iza operacije i patohistološkom nalazu u dogovoru s onkologom odlučuje se o daljnjoj terapiji.

melanom3
Osobe koje su operirale melanom kontroliraju se i prate redovito u početku svakih 3 do 6 mjeseci, zatim se nakon dvije godine učestalost kontrola i obrada smanjuje, no redovne kontrole se nastavljaju u dogovoru s liječnikom tijekom cijeloga života.
Uz oprezno sunčanje i izbjegavanje opeklina, redovne preglede madeža kod dermatologa bez straha možete na odmor i ljetovanje.

Za još informacija obratite se Mr.Klaudija Šebetić,dr.med. u Poliklinici Šebetić,
Trg kralja Petra Krešimira IV br. 14, Zagreb.

www.poliklinika-sebetic.hr
Tel. 01 455 30 33