Što je socijalna anksioznost i kako je prevladati

Socijalna anksioznost je strah od jedne ili više socijalnih situacija. Najčešće situacije u kojima osobe osjete znakove tjeskobe su javni nastupi, upoznavanje novih ljudi, odlazak na zabave, pozivanje na izlazak, korištenje javnih zahoda, komunikacija s osobama koje vidimo kao autoritete i neslaganje s drugima. Dakle, situacije u kojima većina osoba osjeća blagu nelagodu ili barem povišeno uzbuđenje.

Prema procjenama tijekom svog života će se 4 do 16% osoba suočiti sa socijalnom anksioznošću. Postavlja se pitanje kako onda znati da se radi o socijalnoj anksioznosti?

Osobe koje imaju izraženu socijalnu anksioznost uglavnom kod sebe u rizičnim situacijama koje smo opisali mogu iskusiti i prepoznati:

  • u socijalnim situacijama osmisle neke svoje rituale koji im pomažu – najčešće je to gledanje u mobitel ili smartphone, povlačenje u najudaljeniji kutak sobe na zabavi da se minimizira potencijalni kontakt s drugima. Neki izbjegavaju kontakt očima ili popravljaju odjeću kako bi ublažili ili izbjegli nelagodu
  • jako su pozorni kad se radi o socijalnim znakovima koje daju druge osobe, tj. tumače ih kao da su oni nezanimljivi, čudni ili nekontrolirani. Smetenost, pauze u razgovoru ili tjelesni stav druge osobe ‘čitaju’ kao znak da je osobi dosadno ili neugodno u komunikaciji s njima. Svoju nelagodu tumače svojom nekompetentnošću u socijalnoj situaciji i finalnom potvrdom nezanimljivosti i ‘čudnosti’
  • kao reakciju na ove znakove socijalne ‘opasnosti’ često se pokušavaju ohrabriti ili popraviti situaciju tako da panično pokušavaju promijeniti temu ili zaspu osobu s gomilom pitanja, umjesto da se fokusiraju na razgovor ili izlaganje koje drže usmjereni su na svoje duple misaone procese i nelagodu koju osjećaju što dovodi do još veće nelagode
  • sve ovo osobi služi kao finalna potvrda socijalne ‘nekompetentnosti’, slijedi spirala tjeskobnih misli i jača se uvjerenje kako su socijalne situacije preteške, opasne, a da se mi sami s time loše nosimo što dovodi do izbjegavanja socijalnih situacija i još veće izolacije

Ponekad su problematične situacije manjeg obima i težine, npr. smetnje prilikom govorenja u razredu. Ponekad su, međutim, problemi veoma ozbiljni, npr. nemogućnost daljnjeg razvoja karijere zbog spriječenosti u prezentiranju ili vođenju sastanaka. Osobe s izraženim socijalno-anksioznim smetnjama često imaju malo prijatelja, osjećaju se kronično usamljene i imaju teškoće u postizanju ciljeva u školi ili na poslu.

ŠTO UZROKUJE SOCIJALNU ANKSIOZNOST?

Brojni su činitelji koji mogu doprinijeti razvoju i održavanju socijalno-anksioznih smetnji. Osobe s tim teškoćama često imaju rođake koji su anksiozni ili sramežljivi. Mnoge osobe se sjećaju se da su u prošlosti bile osramoćene ili u neugodnoj situaciji. Ovo je dovelo do toga da se boje da će im se isto ponoviti.

Osobe sa socijalno-anksioznim teškoćama tipično imaju negativna očekivanja o tome što će se dogoditi u socijalnim situacijama. Česte misli su: “Ispast ću glupa.” i “Drugi će vidjeti da sam anksiozan”. Također su sklone imati standarde koje je teško postići, kao što su “Nikada ne bih trebao biti anksiozna.”, “Moraš biti super zanimljiv da bi se svidio drugima.” Neke osobe nikada nisu imale priliku naučiti socijalne vještine. To im može stvarati probleme u socijalnim situacijama. Drugi ljudi imaju dobre socijalne vještine, ali postanu tako anksiozni da im je teško koristiti ih.

ŠTO POMAŽE U NOŠENJU SA SOCIJALNOM ANKSIOZNOŠĆU?

Postoje određeni lijekovi, psihofarmaci, koji pomažu u nošenju s tipičnim socijalno-anksioznim teškoćama. Dodatno, učinkovit je i kognitivno-bihevioralni pristup savjetovanju. Osobama pri tome pomažu relaksacijske tehnike i metode poput vježbi disanja, vizualizacija ili usmjerene.

Drugi korak u nošenju sa socijalnom anksioznošću je rad na prepoznavanju, evaluaciji i suočavanju s tjeskobnim i samokritičnim mislima koje utječu na našu sliku socijalnih situacija kao opasnih. Dio rada na socijalnoj anksioznosti je svakako i suočavanje sa situacijama koje osoba vidi kao rizične ili opasne te razvoj socijalnih vještina poput započinjanja i održavanja razgovora, neverbalnih socijalnih vještina i slično.

U slučaju da ste se prepoznali u gore navedenom tekstu i suočavanje s anksioznošću Vam predstavlja velik izazov preporučujemo uključivanje u grupno savjetovanje kako biste se lakše suočili s nelagodom i živjeli ispunjen i kvalitetan socijalni život. Vode ga Ivana Mrgan, diplomirana profesorica psihologije i akreditirana bihevioralno-kognitivna terapeutkinja i Ana Miletić, diplomirana psihologinja i diplomantica gestalt psihoterapije.

Program uključuje 7 dvosatnih radionica (90 minuta) koje će se održavati jednom tjedno u prostoru Centra za osobni razvoj Apsiha na Kajzerici. Za program se možete prijaviti do 18.11.2016. putem on-line obrasca klikom na “Find Tickets” gumb ili putem linka https://goo.gl/forms/ZVJi0IK0Be1XYxh02.

apsiha