Stres naš svagdašnji

stress-1277561_1920

Kasnite na posao, a nikako da nađete ključeve. Pretražujete po kući dok oblačite kaput i cipele. Taman ste ih uspjeli naći, zalupite vratima na izlasku. Jurite po stepenicama i razmišljate kojom rutom krenuti da izbjegnete gužvu i shvatite da ste zaboravili rokovnik. Na parkingu imate što vidjeti – susjed vam je zagradio auto. Nakon 5 minuta trubljenja i prepucavanja oko toga da bi ‘on na vašem mjestu uspio izaći’ konačno krećete. U uredu vas dočekuje hladna jezikova juha i još hladnija kava. Dan nije niti počeo, a već se osjećate iscrpljeno…

Kad govorimo o opisanoj i sličnim situacijama često bliskim osobama kažemo da smo imali stresno jutro ili stresan dan. Iako stresori, tj. uzroci stresa mogu biti vrlo različiti uglavnom mislimo na psiho-socijalni stres jer se s njim najčešće i susrećemo u svakodnevici. Stres je stanje koje nastaje kad smo suočeni sa situacijama koje procjenjujemo izazovnima ili prijetećima te koje traže ulaganje posebnih napora za njihovo uspješno razrješenje. Subjektivna procjena situacije je pri tome vrlo važna. Vaša prijateljica, npr. ili brat se možda ne bi uzrujali u ovoj situaciji, ali vi možete iskusiti cijeli niz emocionalnih, tjelesnih, kognitivnih i ponašajnih reakcija.

Tako vam je možda trebalo sat ili dva da prestanete biti ljuti na susjeda ili sebe (ili oboje) i da prestane biti zabrinuti oko toga misli li sada vaš šef da ste neodgovorni. Možda ste osjetili napetost u vratu, ramenima ili laganu glavobolju tijekom dana. Uhvatili ste se da vam se teško odmah koncentrirati na posao ili ste kroz dopodne i nenamjerno u mislima ‘prožvakavali’ situaciju koja se dogodila. Možda ćete biti iritabilniji i planuti na kolegu ili zaključiti da vam treba doza čokolade da se oporavite. Zašto je to tako? Ranjivost na stres kod pojedinca se povećava u slučaju kad raste intenzitet i količina stresora (npr. prekid veze, pojava zdravstvenih problema…), kad se pogoršaju opće životne okolnosti (npr. nezaposlenost, preseljenje…) ili se nalazimo u nekom zahtjevnom prijelaznom razdoblju (npr. rođenje djeteta, odlazak na studij…). Česta je i kombinacija svih ovih faktora. Dodatno, neke osobine poput perfekcionizma, nestrpljivosti, slabe tolerancije na frustraciju i sl. pogoduju pojavi stresa.

Stres je zapravo prirodni mehanizam koji nam pomaže u suočavanju s promjenjivom i izazovnom okolinom. Ako se radi o povremenim izazovima koje percipiramo rješivima stres čak može jačati otpornost organizma. Nažalost, češće se radi o kroničnom stresu koji stalno i iznova pokreće mehanizam stresne reakcije, dolazi do zamora i preopterećenja organizma. Tada postajemo osjetljiviji čak i na manje intenzivne stresore i zapravo se stalno vrtimo u ciklusu reakcije na stres, tj. tijelo je stalno u stanju ‘uzbune’. Tako je često lupanje srca, plitko disanje, trnci u rukama, znojenje, bolovi u želucu, osjećaj gušenja i sl. Intenzivan i kroničan stres može rezultirati različitim zdravstveni teškoćama i oboljenjima. Dodatno, i razmišljanje o stresnim situacijama postaje izvor stresa sam za sebe, naša zabrinutost oko toga što će još doći i zamjeranje oko toga što smo trebali napraviti dodatno potiče i održava taj mehanizam. Tako prestajemo biti u trenutku i upleteni smo u začarani krug krivnje i/ili tjeskobe i, pogađate, još više stresa.

Stres kao takav ne možemo izbjeći, ono što možemo je birati način na koji ćemo se s njim nositi. S obzirom na vrstu stresora i okolnosti potrebno je biti fleksibilan u pristupu i suočavanju sa stresom te osluškivati što nam govori tijelo i pokušati biti svjesni zbivanja u trenutku. Najčešće se spominju tri osnovne strategije koje mogu biti korisne u nošenju sa stresom:

  •  učiniti nešto kako bismo promijenili situaciju (razmišljati unaprijed, biti proaktivan, promijeniti svoju reakciju, potražiti podršku ili pomoć i sl.)
  • promijeniti način razmišljanja o situaciji (razmišljanje usmjeriti na sadašnji trenutak, staviti događaj u širi kontekst, usmjeriti se na ono što je prisutno, a ne na ono čega nema i sl.)
  •  usmjeriti se na samu tjelesnu reakciju na stres (raditi vježbe disanja i/ili relaksacije, baviti se tjelovježbom, otići u prirodu, vježbati usmjerenu svjesnost i sl.)

Kad ste pod stresom slabi radno pamćenje i koncentracija jer mozak ‘zabavljen’ reakcijom na stres. Tako bi u opisanoj situaciji možda bilo korisno usporiti i obavljati stvar po stvar jer ionako kasnite. Puno je vjerojatnije da biste ranije našli ključeve i da ne biste zaboravili važne stvari. Umjesto rasprave sa susjedom biste se mogli usmjeriti na disanje i pokušati našaliti se sa situacijom. Umjesto prožvakavanja situacije u autu biste mogli slušati glazbu, a na radnom mjestu uzeti si par trenutaka da osvijestite napetost i opustite mišiće prije početka samog rada. Tako se prekida začarani krug i dobivate manevarski prostor da se s izvorom stresa nosite na optimalan način i umanjite njegov negativan utjecaj kroz usmjeravanje svijesti na sadašnji trenutak i budete otvoreni za najučinkovitije rješenje ili reakciju.

U slučaju da ste se prepoznali u gore navedenom tekstu i suočavanje sa stresom Vam predstavlja izazov preporučujemo uključivanje u istoimenu radionicu koja će biti posvećena uspješnijem suočavanju sa svakodnevnim stresom. Vodit će ju Ivana Mrgan, diplomirana profesorica psihologije i akreditirana bihevioralno-kognitivna terapeutkinja.

Radionica će trajati 90 minuta, broj sudionika je ograničena na 15, a cijena radionice je 100 kn. Aktivnost će se održati u prostoru Algoritam MK , Megastore, Bogovićeva 7, Zagreb, u utorak, 14.3.2017. u 18:00 sati. Za sudjelovanje u radionici se možete prijaviti do 13. ožujka putem on-line obrasca: https://goo.gl/forms/r5aq0cLP9y0WEAwQ2

apsiha