3 savjeta za pametno recikliranje

Jedan od načina kako možete sačuvati planet je naravno – recikliranje. Na žalost, kod nas još nije uvelike razvijena svijest o recikliranju kao u nekim zemljama, pretežno zapadnog svijeta, koje imaju velike probleme s otpadom. A kako je bolje spriječiti, a ne liječiti ili u ovom slučaju biti zatrpan smećem – najbolje je već sada početi reciklirati.

Za ljude sa zelenim srcem, a i onima koji će to tek postati, evo nekoliko savjeta kako pravilno reciklirati.

1. Pravila po papiru

Potrebno je sasjeći brojna drveća kako bismo dobili tone papira potrebnih modernom svijetu. Ono što smo definitivno dužni prirodi je što manje koristiti njene resurse već reciklirati i na taj način doći do novih količina papira.

Recikliranje papira, uz kompostiranje, jedan je od najstarijih oblika recikliranja, a pomaže kod očuvanja šuma, voda, štednje energije i prirodnih resursa, smanjenja količine otpada i sprječava daljnje zagađivanje okoliša.

Ipak, o određenim stanjima papir nije pogodan za reciklažu – zato pogledajte pravila.

Nikad nemojte u reciklažu odvajati papir s mrljama od hrane jer na taj način se kontaminira nakupina otpada koja je se reciklira. Tetrapak ambalažu, metalizirani i zauljeni papir nemojte ostavljati u plavim spremnicima jer se ne mogu reciklirati. U spremnik za papir nemojte stavljati niti fotopapir ili izrađene fotografije, ugljeni papir, indigo-papir ili bilo koji drugi papir s uključenom folijom ili plastikom. Zabranjene su i naljepnice, samoljepljive folije ili čak ostaci samoljepljivih tapeta.

2. Recikliranje plastike

Plastika se grupira prema smolinom identifikacijskom kodu. Većina plastike na sebi ima krug sastavljen od tri strelice te na njemu identifikacijski broj prema kojima se vidi o kojoj se plastici radi. Pri reciklaži plastiku morate zgnječiti što više moguće.

Velika potrošnja različitih čepova rezultira ogromnom količinom otpada koji se generira, a kako su maleni, vrlo lako skliznu iz vrećica za reciklažu plastike i završe tamo gdje ne bi trebali – u komunalnom otpadu ili u okolišu. Cilj je da i boca i čep budu zajedno odloženi u odgovarajući spremnik, odnosno da se vrate kroz sustav povratne naknade i tako završe na recikliranju.

3. Namještaj

Ormari, komode, police, stolovi, stolice, fotelje, kreveti, madraci gdje to sve završava? Osim starog namještaja koji odbacuju građani, veliki izvor ovog otpada su i hoteli na Jadranu koji prilikom renoviranja mijenjaju cjelokupni interijer.

Ono što vam ne treba nemojte bacati na otpad već se raspitajte može li tko što iskoristiti – to se odnosi na drveni ili bilo koji drugi namještaj. Bez obzira što ponovna uporaba i reparacija starog namještaja predstavlja mjeru koju maksimalno treba podržati i potaknuti, tone i tone starog namještaja koji nitko više ne želi koristiti ostaju neriješeni problem.

Međutim, reciklaža starog namještaja ne predstavlja ekonomski samoodrživu djelatnost zbog visokih troškova odvojenog prikupljanja, sortiranja, usitnjavanja i slično te je potrebno razmotriti modele koji bi mogli potaknuti ovu djelatnost.

NE: Drvo se ne reciklira na način da ga zapalite, jer “eto nemate drugi način rješavanja nakupine u vašem dvorištu”…